Jedna fotografija iz opkoljenog Sarajeva obišla je svijet i postala simbol dostojanstva, prkosa i snage žene u ratnim godinama. Na njoj je Meliha Varešanović, Sarajka čiji su držanje, elegancija i miran korak privukli pažnju svjetske javnosti, dok je grad živio pod opsadom.

Fotografija je nastala 1994. godine, sasvim slučajno, na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje. Snimio ju je britanski fotoreporter Tom Stoddart, koji je tog dana radio u Sarajevu. Meliha tada nije ni znala da je fotografisana, niti je mogla pretpostaviti da će prizor kojem je pripadala postati jedna od prepoznatljivih fotografija ratnog Sarajeva.

„Fotografija je nastala 1994. godine, a nastala je s jednim velikim bolom kada je umrla moja mama. Fotografija je nastala slučajno na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje“, prisjetila se Varešanović.

Stoddart je kasnije govorio da se, nakon što je snimio fotografiju, uplašio i potražio zaklon. Meliha je, međutim, nastavila svojim putem. Upravo taj trenutak – žena koja uspravno i smireno hoda gradom izloženim svakodnevnoj opasnosti – fotografiji je dao posebnu snagu.

Korak kao znak prkosa

Meliha je kasnije govorila da je ponosan hod dio njenog karaktera, ali i nešto što je naslijedila od majke. Tokom rata, kako je ispričala, nikada nije trčala.

Nije željela pokazati strah onima koji su posmatrali grad kroz nišane.

„Na svoj način sam željela da odagnam taj strah. To je bio poseban osjećaj prkosa, ponosa i inata“, kazala je.

Upravo su prkos i dostojanstvo postali neodvojivi od priče o fotografiji. U gradu bez normalnih uslova za život, svakodnevni odlazak po vodu, hranu ili druge potrepštine nosio je rizik, ali je Meliha nastojala zadržati osjećaj normalnosti.

Uprkos nedostatku struje, vode i hrane, brinula je o svom izgledu i štedjela ono što je imala.

„Jaka volja i navika, želja da živim i lijepo izgledam“, objasnila je govoreći o tome kako je uspijevala zadržati svoj izgled u ratnim godinama.

Fotografija koja je stigla do svjetskih časopisa

Fotografija je objavljena u brojnim svjetskim medijima, među kojima su bili časopis Life i Sunday Times. Ipak, Meliha dugo nije znala da je upravo ona žena s fotografije koja je obišla svijet.

Za njenu priču saznala je na neobičan način. U paketu s odjećom koji su joj poslale žene iz Engleske nalazio se primjerak časopisa Life. Na naslovnici je bila njena fotografija.

„To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Tek 2012. godine uslijedio je susret“, prisjetila se Varešanović.

Tada je priča o fotografiji dobila i lični nastavak, nakon što je upoznala fotografa koji je zabilježio njen hod kroz ratno Sarajevo.

Sarajevska Sophia Loren

Meliha Varešanović s vremenom je dobila nadimak sarajevska Sophia Loren, a njena fotografija ponovo je privukla pažnju međunarodne javnosti kada ju je magazin Cracked uvrstio među fotopriče o hrabrim ženama i buntovnicama iz historije.

Uz fotografiju je opisana kao žena koja je „donijela glamur u ratnu zonu“.

Danas se ta fotografija ne pamti samo kao dokument jednog ratnog vremena. Ona je postala dio vizuelne priče o Sarajevu, gradu čiji su stanovnici, uprkos strahu i svakodnevnoj opasnosti, nastojali sačuvati dostojanstvo, navike i osjećaj života.

Meliha Varešanović ostala je zapamćena upravo po tome: kao žena koja je kroz opkoljeno Sarajevo hodala uspravno, elegantno i bez trčanja, pretvarajući običan trenutak iz svakodnevice u fotografiju koju je upoznao cijeli svijet.

Svjetlo i sjena zabilježeni kamerom

Umjetnost fotografisanja ne poznaje bolji način da se dočara drama, mistika ili posebno raspoloženje od fotografiranja silueta. Fotografija na kojoj se ne vidi cijeli lik, već…

Umjetnost fotografisanja ne poznaje bolji način da se dočara drama, mistika ili posebno raspoloženje od fotografiranja silueta. Fotografija na kojoj se ne vidi cijeli lik, već samo njegov obris, na pravi će način zagolicati maštu svakog posmatrača. 

Foto: Pixabay – Peggy_Marco

Da bi fotografija siluete uspjela, važno je motiv fotografije postaviti ispred izvora svjetlosti, te kameru podesiti tako da vrijeme ekspozicije prilagodi najsvjetlijem dijelu fotografije (u ovom slučaju pozadini), a ne dominantnom motivu fotografije. Na ovaj način postići ćete da motiv vaše fotografije ostane neosvijetljen (i na fotografiji se pojavi u veoma tamnoj boji, možda čak i sasvim crn).

Donosimo i nekoliko prijedloga koji će Vam pomoći da uspješno zabilježite siluete omiljenih motiva:

1. Odaberite prepoznatljiv motiv

Gotovo svaki motiv može se fotografirati kao silueta, no neki su motivi podesniji od ostalih. Najbolje je odabrati nešto prepoznatljivog oblika, što će biti dovoljno zanimljivo da zaintrigira posmatrača fotografije. U ovom slučaju ne možete računati na boje, teksture i nijanse koji će Vašu fotografiju učiniti zanimljivom te je upravo zbog toga važno odabrati predmet pravog oblika.

2. Isključite blic

Da bi fotografija ove vrste uspjela, morate je napraviti bez blica. Zapamtite, želite što je moguće manje svjetla ispred motiva fotografije.

3. Pravilno podesite svjetlo

Prisjetite se svega što ste naučili o pravilnom osvjetljenju prilikom fotografiranja – i uradite suprotno! Umjesto da izvor svjetla stavite ispred motiva fotografije, da biste snimili siluetu, svjetlo mora dolaziti iz pozadine. Savršena pozadina za ovu vrstu fotografije je prizor izlaska ili zalaska sunca, koji centralni predmet vaše fotografije mora u cijelosti zakloniti, iako će u ovu svrhu sasvim dobro poslužiti i bilo kakav drugi jak izvor svjetlosti.

4. Mislite na pozadinu fotografije

Organizirajte kompoziciju fotografije tako da je pozadina svijetla, ali jednostavna, bez previše detalja.

5. Ukoliko fotografirate više oblika, razdvojite ih

Ukoliko na Vašoj fotografiji želite prikazati više oblika, vodite računa o tome da su oni na fotografiji pravilno raspoređeni. Prizori ovakve vrste, koji se međusobno dodiruju, mogu zbuniti posmatrača. Ukoliko fotografirate siluete ljudi, imajte na umu da je profil podesniji jer ističe određene crte (obris nosa, usta, očiju).

Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

POVEZANI ČLANCI