Generalna konferencija UNESCO-a je, na svom 36. zasjedanju 2011. godine, proglasila 13. februar za Svjetski dan radija.
Na taj dan 1946. godine prvi put je Radio Ujedinjenih naroda emitirao program riječima: “Ovo su Ujedinjeni narodi. Obraćamo se ljudima svijeta”.
Izum za emitiranje elektromagnetskog zračenja 1894. godine Marconija i Tesle vrlo brzo je zauzeo ključne uloge u svijetu. Radio je dramama Orsona Wellsa prerastao u zabavljača, u Drugom svjetskom ratu bio je glavni informator i sudionik antifašističkog pokreta otpora. Ključni je element spuštanja na Mjesec ili potrage za izvanzemaljskim životom SETI.
Iako su u proteklim desetljećima primat u informacijama preuzele televizija, kasnije internet, i danas brojne generacije pronalaze razlog da slušaju radio i često ga doživljavaju kao jedini pouzdan medij u najtežim trenucima.
Obilježavanje Svjetskog dana radija ima za cilj da poveća svijest javnosti i medija o značaju radija; da podstakne donosioce odluka da se uspostavi i obezbijedi pristup informacijama putem radija; kao i da se unaprijedi mreža i međunarodna saradnja između radioemitera.
U 2025. godini Svjetski dan radija posvećen je klimatskim promjenama. Cilj je podržati radijske stanice u izvještavanju o ovom važnom globalnom pitanju.
“U svjetlu kontinuiranog porasta negativnih klimatskih efekata koji pogađaju planetu, poput potvrde da je 2024. godina bila najtoplija zabilježena godina, duboke devastacije uzrokovane požarima u Kaliforniji ili visokog utjecaja degradacije zemljišta na milijarde ljudi, važnost pravilnog komuniciranja klimatskih događaja postaje sve značajnija”, navode Ujedinjeni narodi (UN).
Iz UN-a podsjećaju da je 2025. godina ključna za rješavanje problema klimatskih promjena. Prema Pariskom sporazumu, ako se želi ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5°C, emisije stakleničkih plinova moraju doseći vrhunac najkasnije ove godine, a zatim početi opadati.
UNESCO je povodom Svjetskog dana radija uputio poziv radijskim stanicama da prijave svoju stanicu na UNESCO-vu kartu radio stanica. Ova karta omogućava radijskim stanicama da se povežu s drugim stanicama širom svijeta i uspostave saradnju kroz razmjenu programa, gostiju i zvučnih arhiva, a takođe pruža priliku za razmatranje dugoročne saradnje.
Na globalnom nivou radio je i dalje najkonzumiraniji medij, navedeno je iz UN-a.
“Njegova jedinstvena sposobnost da dopre do najšire publike znači da radio može oblikovati društveno iskustvo različitosti, biti prostor u kojem svi glasovi mogu govoriti, biti predstavljeni i saslušani. Radijske stanice trebale bi služiti raznolikim zajednicama, nudeći širok spektar programa, stavova i sadržaja te odražavati raznolikost publike u svom radu i organizaciji”, istaknuto je iz UN-a.
Radio je posebno prikladan medij i za dosezanje udaljenih zajednica i ranjivih ljudi i igra ključnu ulogu u hitnoj komunikaciji i pomoći u katastrofama.
Prvi radio u BiH bio je Radio Sarajevo, a pokrenut je 10. aprila 1945, četiri dana nakon što je oslobođeno Sarajevo.
“Smrt fašizmu, sloboda narodu. Ovdje Radio Sarajevo”, prve su riječi koje je u eter izgovorio Đorđe Lukić Cigo, prvi spiker i tehničar ovog radija, koji je popravio uništenu radijsku opremu koju su za sobom ostavili agresori.
Ova godišnjica značajan je datum u historiji bosanskohercegovačkog novinarstva i razvoja elektronskih medija. Radio Sarajevo, čiju tradiciju danas baštine Radio i Televizija Bosne i Hercegovine bio je početak razvoja elektronskih medija i funkcije Javnog servisa u Bosni i Hercegovini.
