Svrzina kuća

Svrzina kuća

Svrzina kuća je tipičan primjer tradicionalne bosanske arhitekture iz osmanskog perioda kada je privatnost porodičnog života i duha mahale bila izuzetno važna, značila je initimu ali ne i odvojenost od ostatka. Svaki dio je osmišljen na način da pruža slobodnu svim članovima porodice, pa je često ograda, odmah uz ulicu bila visoko postvaljena u cilju odvajanja  privatnog od javnog prostora. Toplina i osjećaj prirodne slobode najviše odaje dvorište, koje je obično bilo obloženo oblim kamenom  radi lakšeg održavanja. Šadrvan, fontana ili česma kao osnovni dio higijene prije ulaska u kuću, hajat, prizemlje ili poluprivatni prostor gdje se okupljala familija, te divanhana, prvi sprat koji je bio privatnog karaktera, a korišten je uglavnom za odmor i uzivanje čarsijskog vidika ili pogleda u prirodu. 

Interesantno je da je kuću sagradila takođe poznata sarajevska porodica Glođo, međutim ostavši bez muških nasljednika, kuća porodičim vezama prelazi u vlasništvo porodice Svrzo.

Svrzo je poznata stara sarajevska i begovska porodica koja je dala više članova uleme. Njeni članovi su u svim periodima u Sarajevu bili aktivni u političkom i društvenom životu, kao i zastupnici pokreta za kulturnu, vjersku i prosvjetnu autonomiju Bošnjaka. Posjedovali su velika imanja u Sarajevu i okolini, ali im je 1948. godine nacionalizacijom ona oduzeta (imanje na Betaniji, gdje se nalazi Golf igralište pripadalo je ovoj porodici). Danas je jedino ostala poznata Svrzina bosanska kuća kao ostatak kulturnog materijalnog naslijeđa.

 

Za ovaj spomenik kulture Muzej Sarajeva je izdao Monografiju Svrzina kuća.

Radno vrijeme:

15.04-15.10.  od 10 do 18, subotom od 10 do 15h.

15.10-15.04 od 10 do 16, subotom od 10 do 15h.

Ulica:

Glođina 6

SHARE
Prethodni članakSebilj u Sarajevu
Naredni članakTašlihan