U turizmu trebamo raznovrsniju ponudu za starije putnike

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. oktobra širom svijeta kako bi se ukazalo na značaj osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi.

Foto: pixabay

Proglašenjem međunarodnog dana starijih osoba želi se potaknuti da države starijim članovima osiguraju zadovoljenje njihovih potreba i omoguće im učestvovanje u društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim sposobnostima.

U Federaciji BiH, zaključno sa 30. junom 2020. godine, bilo je 356.917 osoba starijih od 65 godina.

Organizacija Ujedinjenih naroda (UN) je još 2015. prepoznala da broj starijih osoba rapidno raste i procijenila  da će do 2050. godine više od dvije milijarde ljudi imati 60 i više godina, što će činiti 22 posto (ili jedan od pet) svjetske populacije, u poređenju sa 10 posto u 2000. Kao rezultat ove populacijske eksplozije, očekuje se da će seniorski turizam postati značajan tržišni segment. Predviđanja Svjetske turističke organizacije (WTO) je da će broj turista seniora ostvariti 2 milijarde putovanja godišnje do 2050. godine. U BiH ovaj tržišni segment nije značajnije prepoznat i u sektoru se posluju s nedostatkom razumijevanja starijih putnika i različitih načina na koji konzumiraju turizam.

Glavne osobine turista seniora

Prije svega, radi se o turistima  koji uglavnom putuju van ljetne i zimske sezone, kada nema velikih gužvi, i traže miran i opušten program.

Godišnje putuju više puta i na duže vrijeme, s velikim zanimanjem za gradove, kulturne događaje, gastro turizam. Često traže specifične i prilagođene  usluge, i ne odbacuju luksuz.

Starijem osobama je važno druženje, pa  najčešće vole i traže paket aranžmane i putničke agencije, ali u manjim grupama, a kako starenje utječe i na promjene u ponašanju na putovanjima, treba im i viši stepen udobnosti i manjeg rizika.

Ono što je za njih specifično je i da su to turisti koji imaju više vremena, dobar potrošački kapacitet, i često se vraćaju na istu turističku destinaciju.

Seniorski turizam

Prema podacima ENAT-a (European Network for Accessible Tourism, 2016) seniori iz Evrope ostvare 6 do 7 putovanja godišnje, sa željom da putuju i uživaju u životu, u čemu prednjače turisti iz Njemačke, Austrije, Švicarske i Skandinavije s najvišim prihodima, pa time i mogućnostima za turističku potrošnju.

Članice EU, pa tako i susjedna Hrvatska su prepoznale značaj seniorskog turizma i aktivno rade na poboljašanju turističke ponude. Prema dostpunim podacima u Hrvatskoj od 2017. godine  postoji 11 putničkih agencija koje su certificirane za seniorski turizam i realizaciju specijalizovanih programa.

Kao uspješne primjere u Hrvatskoj navode jednu certificiranu agenciju iz Splita, koja postiže odlične rezultate pripremajući arheološke pakete za naučnike  iz Njemačke, koji pri tom obilaze cijelu Hrvatsku u okviru Rute rimskih careva i šire.