Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. oktobra širom svijeta kako bi se ukazalo na značaj osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi.
Foto: pixabay
Proglašenjem međunarodnog dana starijih osoba želi se potaknuti da države starijim članovima osiguraju zadovoljenje njihovih potreba i omoguće im učestvovanje u društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim sposobnostima.
U Federaciji BiH, zaključno sa 30. junom 2020. godine, bilo je 356.917 osoba starijih od 65 godina.
Organizacija Ujedinjenih naroda (UN) je još 2015. prepoznala da broj starijih osoba rapidno raste i procijenila da će do 2050. godine više od dvije milijarde ljudi imati 60 i više godina, što će činiti 22 posto (ili jedan od pet) svjetske populacije, u poređenju sa 10 posto u 2000. Kao rezultat ove populacijske eksplozije, očekuje se da će seniorski turizam postati značajan tržišni segment. Predviđanja Svjetske turističke organizacije (WTO) je da će broj turista seniora ostvariti 2 milijarde putovanja godišnje do 2050. godine. U BiH ovaj tržišni segment nije značajnije prepoznat i u sektoru se posluju s nedostatkom razumijevanja starijih putnika i različitih načina na koji konzumiraju turizam.
Glavne osobine turista seniora
Prije svega, radi se o turistima koji uglavnom putuju van ljetne i zimske sezone, kada nema velikih gužvi, i traže miran i opušten program.
Godišnje putuju više puta i na duže vrijeme, s velikim zanimanjem za gradove, kulturne događaje, gastro turizam. Često traže specifične i prilagođene usluge, i ne odbacuju luksuz.
Starijem osobama je važno druženje, pa najčešće vole i traže paket aranžmane i putničke agencije, ali u manjim grupama, a kako starenje utječe i na promjene u ponašanju na putovanjima, treba im i viši stepen udobnosti i manjeg rizika.
Ono što je za njih specifično je i da su to turisti koji imaju više vremena, dobar potrošački kapacitet, i često se vraćaju na istu turističku destinaciju.
Seniorski turizam
Prema podacima ENAT-a (European Network for Accessible Tourism, 2016) seniori iz Evrope ostvare 6 do 7 putovanja godišnje, sa željom da putuju i uživaju u životu, u čemu prednjače turisti iz Njemačke, Austrije, Švicarske i Skandinavije s najvišim prihodima, pa time i mogućnostima za turističku potrošnju.
Članice EU, pa tako i susjedna Hrvatska su prepoznale značaj seniorskog turizma i aktivno rade na poboljašanju turističke ponude. Prema dostpunim podacima u Hrvatskoj od 2017. godine postoji 11 putničkih agencija koje su certificirane za seniorski turizam i realizaciju specijalizovanih programa.
Kao uspješne primjere u Hrvatskoj navode jednu certificiranu agenciju iz Splita, koja postiže odlične rezultate pripremajući arheološke pakete za naučnike iz Njemačke, koji pri tom obilaze cijelu Hrvatsku u okviru Rute rimskih careva i šire.
