Vardačka džamija u Konjicu – sa munarom bez šerefe

Kada je slavni osmanski putopisac Evlija Čelebija putovao u 17. stoljeću kroz Bosnu i Hercegovinu, u svom je “Putopisu” (1664) zapisao ponešto o osam molitvenih mjesta u našoj zemlji. Među tih osam, o džamiji koja danas u Konjicu stoji sa “okrnjenom munarom”.

Foto: Furaj.ba

Vardačka džamija smještena je u konjičkom naselju Varda po kom u narodu i nosi svoje ime. 

Nepoznat graditelj

Prema Hivziji Hasandediću, bila jedna od osam molitvenih mjesta koje je spomenuo Evlija Čelebija u svom „Putopisu“ 1664. godine, a Hasandedić navodi još u svojoj knjizi Hercegovački vakufi i vakifi i da je graditelj ove džamije Husein-beg, starenik vardačke porodice Mulić. Pretpostavlja se da je njegov mezar onaj koji se i danas nalazi uz mihrabski zid Vardačke džamije.

No o nastanku džamije i njenom graditelju mnogi se nisu usaglasili, pa tako dr. Jusuf Mulić u knjizi „Konjic i njegova okolina za vrijeme osmanske vladavine“ navodi da je ovu džamiju sagradio Husein-beg buljukbaša, sin Mehmed-bega.

Isti autor (Mulić) navodi u tekstu „DVIJE ZNAČAJNE GODIŠNJICE GRADA KONJICA“ u časopisu za kulturno i historijsko naslijeđe HERCEGOVINA (15-16 Mostar, 2003.,) da je “Vardačka ili Husein-begova, sagrađena između 1585. i 1604. godine.“

Huseina Đogo i Fehima Nametak s druge strane navode da je Vardačku džamiju sagradio izvjesni Softa od kojeg vodi porijeklo porodica Softić, koje odavno nema na Vardi. Ovog Softu povezuju sa Softom koji se spominje u narodnoj pjesmi iz XVII vijeka koja govori: „Ićindija u Konjicu gradu, Arap nosi Mijatovu glavu, Konjičani muštuluke daju, Hadži Zuka tri dukata žuta, S Varde Softa dva bijela groša…“

Samo ime „varda“, kako navodi Mulić, izvedeno je iz latinske riječi gvardia, što znači straža, stražarnica.

Foto: Furaj.ba

Munara bez šerefe

Ovu džamiju je od kraja Drugog svjetskog rata pa sve do 1971. godine ondašnji režim pretvorio u magacin, no 1971. godine je vraćena je na brigu Islamskoj zajednici i do 1973. se renovirala, te se od tada u njoj klanja svih pet vakata namaza.

Unutrašnjost džamije nije imala nikakvih posebnih dekoracija. Mihrab je do obnove bio uklesan u zid džamije bez dekoracija.

Kao i većina konjičkih džamija, i Vardačka je prilično oštećena u posljednjem ratu u BiH. Projektilom ispaljenim s agresorskih položaja 6. septembra 1992. godine godine uništen joj dio munare iznad šerefe, a od posljedica granatiranja došlo je i do drugih oštećenja na krovu i zidovima džamije.

Prilikom obnavljanja vođeni idejom da munara ove džamije bude znak spomena na vakat koji se desio, predstavnici Islamske zajednice su odlučili da restaurirajući ovu džamiju i munaru ne obnavljaju dio koji je porušen tako da je ovo danas jedna od rijetkih džamija u Bosni i Hercegovini koja nema vrh munare.

Nekadašnje predvorje džamije je pretvoreno u džamijski prostor, a ulaz u džamiju obzidan i ustakljen prema haremu džamije te je u sklopu tog proširenja izgrađena i prostrana abdesthana. Tom prilikom urađen je i novi mihrab od rezbarenog drveta kao i novi minber, a džamijski zidovi ukrašeni su levhama od drveta.

Konjic, grad koji spaja Hercegovinu s Bosnom

ČITAJ VIŠE

Prijavite se na naš newsletter

Klikom na "pošalji" pristajete da Vam šaljemo naš newsletter

povezani tekstovi

Skip to content