Jedna od najljepših bosanskohercegovačkih rijeka stoljećima u svojim dubinama čuva vrijedno blago, a jedan od vrijednih artefakata koji je nađen u njenim vodama i koji je privukao veliku pažnju bh. kulturne javnosti, nakon toliko godina je “izronio” i sada će se moći pogledati kao dio stalne postavke Muzeja RS-a.
Razgovarala: Semra Hodžić
Baš na godišnjicu osnivanja Muzeja, u njegovim prostorijama će biti izložen takozvani “banjalučki excalibur” – srednjovjekovni mač koji je bio zaboden u kamen duboko u vodama Vrbasa, nadomak Starog grada Zvečaja. Tim povodom razgovarali smo sa onima koji su zaslužni za ovaj veliki kulturni događaj upisan u historiju naše zemlje – Ivanom Pandžić, višim kustosom arheologije u Muzeju RS i Jankom Vračarom, muzejskim savjetnikom i historičarom.
Kada i kako ste otkrili mač? Šta ste do sada otkrili o njegovom porijeklu i kako je dospio u Vrbas?
Ivana: Tokom jednog od redovnih zarona 2017. godine ronilac ronilačkog kluba „BUK“ Milan Rodić pronašao je zanimljiv artefakt u rijeci Vrbas, na lokaciji Rekavice, 20 km uzvodno od grada Banje Luke. Tim ronilačkog kluba „BUK“ zaronio je na istu lokaciju, obavili snimanje u vidu fotografija i videozapisa artefakta te kontaktirali nadležene institucije Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa RS a potom i Muzej RS. Naknadnim pregledom snimaka utvrđeno je da je riječ o maču između dvije stijene, na 4 m dubine i 2 m od samog dna rijeke, najvjerovatnije iz perioda srednjeg vijeka. Sasvim novi kontekst dala je sama lokacija pronalaska, s obzirom na to da je riječ o lokaciji srednjovjekovnog grada Zvečaj koji se nalazi na lijevoj obali rijeke Vrbas, na teško pristupačnoj litici i predstavlja arheološki slabo ispitan lokalitet.
Janko: Kada je u pitanju porijeklo odnosno mjesto kovanja mača, trenutno postoje dvije mogućnosti, ili je mač proizvod domaćih kovača ili je ovdje dospio iz Ugarske, putem trgovine ili u toku ratnog pohoda. Mač je u vodu mogao dospjeti na način da ga je njegov vlasnik odbacio prilikom prelaska rijeke, možda je bio ostavljen na obali pa ga je zahvatila voda, ili je bačen u vodu kao dio neprijateljskog plijena.
Koliko je važno jedno takvo otkriće za naš prostor i šta ono znači za Muzej RS?
Janko: Otkriće srednjovjekovnog bastardnog mača na lokalitetu u blizini ostataka tvrđave Zvečaj još jednom potvrđuje značaj koji je ovo mjesto imalo u poznom srednjem vijeku. Tokom 15. i 16. vijeka oko Zvečaja su se odigravali burni historijski događaji, o čemu svjedoče i pisani izvori, a sada imamo i materijalnu potvrdu za to. Za Muzej RS ovaj pronalazak u prvom redu znači da će posjetioci imati priliku da vide jedan značajan artefakt iz naše srednjovjekovne prošlosti, pogotovo što su mačevi ovog tipa relativno rijetki na našim prostorima, a isto tako pružit će priliku i istraživačima (historičarima i arheolozima prije svega) da upotpune sliku o događajima na teritoriji današnjeg grada Banje Luke u 15. i 16. vijeku. Pored ovog, otkriće trebalo bi da da zamajac budućim arheološkim istraživanjima na ovom lokalitetu budući da je Zvečaj bio jedna od tvrđava u kojoj su stolovali naši srednjovjekovni vladari, u ovom slučaju kralj Stefan Ostojić iz loze Kotromanića.
O njegovom pronalasku i vađenju iz Vrbasa snimljen je dokumentarni film. Šta nam otkriva film o cijeloj priči što do sada nismo znali? Kada i gdje ćemo ga moći pogledati?
Ivana: Prilikom planiranja procesa iskopavanja, s obzirom da je riječ o prvom ovakvom poduhvatu u RS-i, a imajući u vidu da je riječ o maču u kamenu i pod vodom, odlučili smo se da sve aktivnosti videodokumentujemo, a kao rezultat smo dobili dokumentarac od 15 minuta trajanja. U njemu se može vidjeti rad od 6 mjeseci priprema, obuke ronilaca i arheologa, pripreme terena, samo iskopavanja te procesa analiza i konzervacije mača. Planirano je da film prevedemo za sada na slovenački i engleski, da se prezentuje na arheološkim revijama filma, u zemlji i regionu, ali će se moći pogledati i u sklopu Stalne postavke Muzeja RS.
Da li ste nakon pronalaska mača nastavili istraživati obale Vrbasa i da li je bilo još sličnih otkrića?
Janko: U planu je nastavak istraživanja toka Vrbasa na prostoru od kanjona Tijesno do hidrocentrale Bočac. U proteklih desetak godina ovo je četvrti mač koji je pronađen u rijeci, od kojih su tri dospjela u fundus Muzeja RS. Pored ovog mača iz Vrbasa, radio se još i o maču koji predstavlja slučajni nalaz sa obale rijeke Une kod Kozarske Dubice (koga ponekad zovemo još i “templarski” mač jer je Dubica u 13. i početkom 14. vijeka bila posjed vitezova templara), kao i veliki viteški mač iz mjesta Kobaš kod Srpca koji takođe predstavlja slučajni nalaz iz rijeke Save. Nema sumnje da se u rijekama na teritoriji BiH kriju mnogobrojni artefakti, među kojima i mačevi, koji će u narednim godinama biti predmet posebnog istraživanja kako se na ovim prostorima bude razvijala podvodna arheologija, čiji je pionirski rezultat i spašavanje ovog mača iz korita rijeke Vrbas.
Ivana: Ronioci Buka su pronalazili i druge artefakte tokom svojih zarona i uglavnom u okruženju srednjovjekovnih utvrđenja, ali iz različitih vremenskih perioda. Ti artefakti se danas nalaze u Muzeju RS i trenutno su u procesu konzervacije. Stoga smo i započeli obuku koju smo prošli i koju ćemo nastaviti, kako bismo u skorijoj budućnosti počeli sa podvodnim rekognosciranjem prije svega vodenih tokova u blizini srednjovjekovnih lokacija a kasnije i šire.
Povodom Dana Muzeja RS, 26. septembra bit će postavljena izložba „Vrbaski mač u kamenu – Priča o banjalučkom Ekskaliburu“. Ulaz u Muzej će tog dana biti slobodan za sve posjetioce.
