Zakon o zaštiti kulturne baštine koji je usvojen 14. oktobra 2020. godine na sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona predstavlja izuzetno značajan iskorak u zaštiti, očuvanju i afirmaciji kulturnih vrijednosti Tuzlanskog kantona.
S obzirom na činjenicu da je postupak zaštite kulturne baštine bio regulisam preuzetim Zakonom iz SR Bosne i Hercegovine, koji je donesen još prije 35 godina, ukazala se potreba da se donese jedan moderan zakon, usklađen sa svim evropskim konvencijama koje tretiraju ovu oblast, a koje je Bosna i Hercegovina ratificirala.
Značaj donesenog Zakona je u tome što zaštitu i korištenje baštine tretira u integralnom konceptu, povezujući u jedan sistem sve kategorije materijalne i nematerijalne baštine i njihovo prirodno okruženje. Ovakav koncept zaštite baštine najbrže će postati sastavni dio strategije održivog razvoja Tuzlanskog kantona.
Ovim zakonom se osigurava zaštita kulturne baštine svih naroda koji su živjeli i koji danas žive na prostoru Tuzlanskog kantona, a koja predstavlja važan elemenat njihovog identiteta i sastavni su dio jedinstvene baštine Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine.
Imajući u vidu neke probleme koji su se javljali u praksi, Zakonom o zaštiti kulturne baštine precizno su utvrđene nadležnosti ustanova kulture koje se bave zaštitom kulturne baštine, te su stvoreni uslovi za poduzimanje mjera zaštite, očuvanja i eventualnog proglašenja zaštićenim dobrom evidentiranih potencijalnih dobara baštine, kojih ima oko 591 na području Tuzlanskog kantona. Također na području Tuzlanskog kantona se nalaze 54 dobra sa statusom nacionalnog spomenika. Kulturna baština, koju smo naslijedili od svojih predaka će se zaštititi od uticaja vremenskih neprilika i nesavjesnog djelovanja pojedinaca.
