Tokom helenističkog razdoblja, koje je uslijedilo nakon osvajanja Aleksandra Velikog, umjetnost izrade nakita dostigla je svoj vrhunac.
Koje je poruke nosila ikonografija nakita ovoga doba? Kakve su nakit preferirale pripadnice aristokracije? Kako su se kitile mladenke prije ceremonije vjenčanja? Koji su komadi nakita pratili odrasle mrtve, a koji one koji su prerano otišli? Kako su nastali ovi izvrsni primjerci drevne zlatarske umjetnosti? Može li helenistička tradicija nadahnuti savremene stvaraoce?
Ova i mnoga druga pitanja istražuje izložba ‘Umjetnost u zlatu: Nakit u helenističko doba’. Uz sudjelovanje 30 muzeja i Eforata antikviteta u Grčkoj i pet međunarodnih muzeja, predstavlja jedinstvene skupove zlatnog nakita helenističkog razdoblja (323-30. pr. n. e). Među njima je i velik dio složenih komada nakita iz ‘Ostave iz Tesalije / Karpenisija’, koju dijele Nacionalni arheološki muzej u Ateni i Muzej Benaki.
Savremene kreacije Petera Bauhuisa, Akisa Goumasa, Patricka Davisona, Pure Ferreiro, Anastasije Kandaraki, Lucije Massei, Dimitrisa Nikolaidisa i Despine Pantazopoulou, inspirisane nakitom iz Benaki muzeja, bit će izložene uz antikvitete.
Izložba “Umjetnost u zlatu. Nakit u helenističko doba” dio je akcije “Zbirke muzeja Benaki i savremeni dizajn” Programa “Attiki”, Sporazuma o partnerstvu 2021-2027., a sufinansira je Evropska unija .
Zemaljski muzej BiH i kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine na ovoj važnoj međunarodnoj izložbi predstavljeni su predmetima iz poznate juvelirske ostave iz Ošanjića kod Stoca. U Grčkoj je prvi put u historiji izloženo 27 bronzanih, željeznih i srebrenih predmeta kao reprezentativni, mali dio poznate već pomenute ostave. Izložbu prate informativni tekstovi i grafike, te video i animacije o osnovnim tehnikama izrade nakita.
Izložba će biti otvorena do 27.04.2025. godine u Benaki muzeju u Atini, saopćeno je iz Zemaljskog muzeja BiH.
