Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine smješten je uz jednu od najprometnijih sarajevskih saobraćajnica i nemoguće je proći pored njega ravnodušno. Iza monumentalne arhitekture  krije se najstarija muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1888. godine, u vrijeme austrougarske uprave

Autorica: Samila Ivković
Fotografije: Furaj.ba

Kako je prvobitni prostor s vremenom postao tijesan za sve ono što Muzej čuva, početkom 20. stoljeća nastaje nova, namjenski građena zgrada – prva takve vrste u jugoistočnoj Evropi. Projekat potpisuje Karlo Paržik, jedan od najznačajnijih arhitekata tog perioda. Kompleks čine četiri paviljona, povezani terasama, koji se otvaraju prema unutrašnjem atriju i Botaničkoj bašti – zelenom srcu Muzeja, skrivenom od gradske vreve.

Poseban dojam ostavlja prostor ispred Muzeja, oplemenjen stećcima, koji ne djeluju kao izložbeni eksponati, već kao tihi svjedoci vremena. Upravo u toj kombinaciji arhitekture, prirode i naslijeđa leži snaga Zemaljskog muzeja – mjesta koje ne pripovijeda samo historiju Bosne i Hercegovine, već je i samo njen neizostavni dio.

Foto Zemaljski muzej BiH

Sarajevska hagada – najdragocjeniji rukopis Zemaljskog muzeja

Posjeta Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine znači ulazak u priču koja se ne čita linearno, već se otkriva sloj po sloj. Kroz bogat fundus prikupljan više od jednog stoljeća, Muzej vodi posjetioce daleko u prošlost – kroz vrijeme, kulture i svakodnevni život prostora Bosne i Hercegovine.

Zbirke su raspoređene u nekoliko odjeljenja: Arheološko, Etnološko, Odjeljenje prirodnih nauka te Konzervaciju, a svako od njih otvara drugačiji pogled na naslijeđe zemlje i njenih naroda.

Posebno mjesto zauzimaju arheološke zbirke koje prate razvoj ljudskog života od starijeg kamenog doba do kasnog srednjeg vijeka. Naselja, predmeti svakodnevice, tragovi privrede, umjetnosti, duhovnosti i religije zajedno grade sliku prošlih epoha, prikupljenu uglavnom kroz dugogodišnja terenska istraživanja, ali i otkupe i donacije.

Osim muzeološkog rada, Zemaljski muzej je i aktivan istraživački centar.

Ako bi se iz bogate riznice materijalnog i nematerijalnog naslijeđa koje čuva Muzej izdvajali najdragocjeniji primjerci, jedno ime bi se gotovo uvijek izdvojilo – Sarajevska hagada. Riječ je o pashalnoj hagadi, iluminiranom jevrejskom kodeksu koji su sefardski Jevreji donijeli u Sarajevo nakon progona iz Španije, i koji je danas poznat i cijenjen širom svijeta.

Iako u svijetu postoji više hagada, sarajevska se izdvaja po izuzetno bogatim ilustracijama, ali i po narativu koji je čini jedinstvenom. Za razliku od većine drugih, njena priča ne počinje izlaskom Jevreja iz Egipta, već – postankom svijeta. Upravo ta širina pripovijedanja daje joj dodatnu simboličku i kulturnu vrijednost.

Tekst Hagade ispisan je pažljivim krasnopisom na fino obrađenoj životinjskoj koži, u vremenu kada papir još nije bio u širokoj upotrebi. Ovaj izuzetni rukopis broji 142 pergamentska lista – neki su bogato iluminirani, neki ispisani, a neki namjerno ostavljeni prazni. Stranice su uvezane u tabake od osam ili dvanaest listova, prema tadašnjim kodeksnim pravilima.

Manje je poznato da Sarajevska hagada sadrži i poseban dodatak s pjesmama, koji ima značajno mjesto u jevrejskoj književnoj tradiciji. Time ona nije samo vizuelno remek-djelo, već i vrijedan književni i duhovni dokument vremena u kojem je nastala.

Etnologija, priroda i briga o naslijeđu – tri važna odjeljenja Zemaljskog muzeja

Etnološko odjeljenje Zemaljskog muzeja čuva i tumači svakodnevicu – način života, običaje, vrijednosti i navike naroda Bosne i Hercegovine. Njegov bogat fundus razvrstan je u tematske zbirke koje govore o materijalnoj, duhovnoj i socijalnoj kulturi, a stalna postavka posvećena je kulturi stanovanja imućnijeg gradskog sloja. Kroz šest autentičnih soba, nastalih krajem 18. i početkom 19. stoljeća, posjetioci mogu doslovno zakoračiti u prošlost i vidjeti kako je izgledao život iza zatvorenih vrata nekadašnjih sarajevskih domova. Tokom godine, odjeljenje upotpunjuju i tematske izložbe koje otvaraju nova pitanja i perspektive.

Po obimu zbirki, Odjeljenje prirodnih nauka najveće je u okviru Muzeja. Čine ga geološki, zoološki i botanički odsjek, a procjenjuje se da se u njihovim zbirkama nalazi oko dva miliona primjeraka – od minerala, stijena i fosila, do biljaka, gljiva i životinja. Većina građe prikupljena je tokom dugogodišnjih terenskih istraživanja, dok je manji dio u Muzej stigao razmjenom, donacijama ili otkupom.

Posebnu ulogu ima i Odjeljenje za konzervaciju, formirano s ciljem očuvanja kulturnog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Upravo ovdje se predmeti iz muzejskih zbirki restauriraju, konzerviraju i pripremaju za buduće generacije, čime Muzej potvrđuje svoju ulogu ne samo čuvara prošlosti, već i njenog aktivnog zaštitnika.

Biblioteka i Botanički vrt Zemaljskog muzeja

Nezaobilazan dio posjete Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je i njegova Biblioteka, organizovana kao specijalna naučna biblioteka s impresivnim fondom od oko 300.000 svezaka knjiga, časopisa i novina. Građa se prikuplja više od jednog stoljeća i obuhvata širok spektar disciplina – od arheologije, historije i etnologije, do botanike, zoologije i muzeologije – čineći je jednom od najznačajnijih bibliotečkih zbirki ove vrste u zemlji.

Nakon obilaska izložbenih postavki i Biblioteke, predah se gotovo prirodno nastavlja u centralnom dijelu Muzeja. Između četiri paviljona smješten je prostor koji iznenađuje tišinom i zelenilom, a posebno dolazi do izražaja u proljeće, kada se pretvara u mirisnu i živopisnu oazu.

Botanički vrt, osnovan 1913. godine, jedinstven je spomenik ove vrste u Sarajevu. Njegov osnivač bio je Karlo Maly, a vrt danas čuva vrijedne žive zbirke, herbarij te brojne rijetke, endemske i egzotične biljne vrste.

O svemu što Zemaljski muzej nudi moglo bi se još mnogo pisati. Ipak, njegov stvarni značaj i bogatstvo najbolje se razumiju tek kada se kroz njega prođe – polako, bez žurbe, s vremenom za gledanje, čitanje i tišinu. Zato je posjeta Muzeju više od preporuke – ona je poziv na susret s naslijeđem koje i dalje živi.