Zgrada SKD Prosvjeta u Sarajevu
Zgrada SKD „Prosvjeta“ uz „Napredak“ i „Benevolenciju“ spada u kulturno-prosvjetne zajednice čija su sjedišta namjenski izgrađena krajem austro-ugarskog perioda.
Zgrada SKD „Prosvjeta“, poznata kao Prosvjetin dom, izgrađena je 1911. godine po projektu Miloša Miladinovića iz 1910.godine u stilu secesije, kao trospratna uglovnica (ugao ulica Obala Kulina bana i Sime Milutinovića).
Projektom su predviđene poslovne prostorije u prizemlju, trgovačke ili bankovne, a na prvom katu sobe za društvene potrebe, igru, saloni, kancelarije, sobe za goste. Uvidom u originalni projekat vidi se da su prvi i drugi sprat bili predviđeni za stanovanje. Danas se objekat koristi kao stambeno-poslovni (kancelarije društva „Prosvjeta“, „Hostel“ u prizemlju i na prvom spratu, a na drugom i trećem spratu stanovi).
Stilsko-formalno rješenje fasade pripada starijoj secesiji. Zgrada je projektirana po ugledu na ranije radove arhitekte Josipa Vancaša. Na krovu zgrade je skulpturalna kompozicija Prosvjeta, za čiju je izvedbu, kao prvonagrađeni rad na konkursu, izabran rad vajara Miše Stevića.
Grupa prikazuje u centru, na povišenom prijestolju, alegorijsku figuru Prosvjete u liku žene sa otvorenom knjigom na koljenima i podignutom desnom rukom u kojoj drži baklju prosvjetljenja. Sa strane postamenta predstavljene su stojeće figure seljaka, građanina i dječaka. Na krajevima, kao najniži elementi s kojima započinje piramidalna kompozicija, postavljene su zastave i vijenci, orao, knjige, globus, kapitel, -simboli slave i stvaralaštva. Izvedba je povjerena Franji Rebhenu iz Sarajeva (Firma „Jung i Rus“ atelje za dekorativno kiparsvo i štukaturne radnje Beč – Sarajevo).
Objekat ima dva ulaza. Ulaz iz Ulice Obala Kulina-bana na uglu je originalnio bio predviđen za prizemne, trgovačke i bankovne prostorije. Danas ovaj ulaz koristi društvo Prosvjeta. Ulaz iz Ulice Sime Milutinovića korišten je za pristup spratovima.
