Hram Kom Ombo
Asuan je grad na jugu Egipta smješten na istočnoj obali Nila. Drevni naziv ovog grada je Siene, a znači trgovina. Ovo mjesto se nalazi u blizini sjeverne obratnice. Zahvaljujući toj činjenici u njemu je Eratosten, “otac” geografije, 230. p. n. e. prvi izračunao obim Zemlje. Na oko 45 kilometara od Asuana, na obali Nila, nalazi se hram Kom Ombo, podignut 200. godine p.n.e.
Foto: Pixabax-DEZALB
Kom Ombo u prevodu znači “Zlatna glava” čime se ističe značajna uloga u trgovini ovim dragocjenim metalom. Hram Kom Ombo nastao je spajanjem dva hrama posvećena božanstvima: Sobeku s krokodilskom glavom i Horusu sa sokolovom glavom. Hram je savršeno simetričan duž glavne ose i u odnosu na ostale hramove u Egiptu, njegova dvostruka građevina podijeljena je po dužini. Svaka ima svoj ulaz, ali međusobno su povezane s mnogo prolaza. Ubraja se u najočuvanije spomenike drevnog Egipta.
Hram sadrži i nekoliko dobro očuvanih mumija krokodila, zanimljiv reljef na kojem je prikazan stari kalendar, te reljef s medicinskim instrumentima (testere za sječenje kostiju, zubarska kliješta, sprave za operaciju oka i pružanja pomoći prilikom porođaja)
Foto: Pixabax-DEZALB
Egipatski kalendar je popis stvari za darivanje bogova. Za razliku od ostalih, u ovaj hram su mogli ulaziti i obični smrtnici kako bi se molili bogovima ali su se prije morali najaviti vrhovnom svećenstvu koji su onda prema tome kalendaru odredili što trebaju donijeti kao dar bogovima: srebro, zlato, voće, povrće itd. Kalendar, odnosno popis je bio podijeljen na 365 dana, 12 mjeseci i 3 sezone: sadnja, poplave i žetva.
Godina je umjesto 52 sedmice imala 36 sedmica po 10 dana, što iznosi 360 a 5 preostalih dana su dani proslave odnosno praznici.
Unutar hrama nalazi se jedan od najbolje očuvanih nilometara, vrste bunara, pomoću kojeg su svećenici, po principu spojenih posuda, mjerili razinu rijeke Nil i prema tome određivali porez. Kada je vodostaj bio nizak i porez je bio nizak zbog slabe žetve, dok je visok vodostaj značio i visok porez jer je žetva bila dobra, kod previsokog vodostaja nije ni bilo poreza jer je to značilo da zbog poplava žetve neće ni biti a tada nemaju niti čime platiti.
