Jedna fotografija iz opkoljenog Sarajeva obišla je svijet i postala simbol dostojanstva, prkosa i snage žene u ratnim godinama. Na njoj je Meliha Varešanović, Sarajka čiji su držanje, elegancija i miran korak privukli pažnju svjetske javnosti, dok je grad živio pod opsadom.

Fotografija je nastala 1994. godine, sasvim slučajno, na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje. Snimio ju je britanski fotoreporter Tom Stoddart, koji je tog dana radio u Sarajevu. Meliha tada nije ni znala da je fotografisana, niti je mogla pretpostaviti da će prizor kojem je pripadala postati jedna od prepoznatljivih fotografija ratnog Sarajeva.

„Fotografija je nastala 1994. godine, a nastala je s jednim velikim bolom kada je umrla moja mama. Fotografija je nastala slučajno na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje“, prisjetila se Varešanović.

Stoddart je kasnije govorio da se, nakon što je snimio fotografiju, uplašio i potražio zaklon. Meliha je, međutim, nastavila svojim putem. Upravo taj trenutak – žena koja uspravno i smireno hoda gradom izloženim svakodnevnoj opasnosti – fotografiji je dao posebnu snagu.

Korak kao znak prkosa

Meliha je kasnije govorila da je ponosan hod dio njenog karaktera, ali i nešto što je naslijedila od majke. Tokom rata, kako je ispričala, nikada nije trčala.

Nije željela pokazati strah onima koji su posmatrali grad kroz nišane.

„Na svoj način sam željela da odagnam taj strah. To je bio poseban osjećaj prkosa, ponosa i inata“, kazala je.

Upravo su prkos i dostojanstvo postali neodvojivi od priče o fotografiji. U gradu bez normalnih uslova za život, svakodnevni odlazak po vodu, hranu ili druge potrepštine nosio je rizik, ali je Meliha nastojala zadržati osjećaj normalnosti.

Uprkos nedostatku struje, vode i hrane, brinula je o svom izgledu i štedjela ono što je imala.

„Jaka volja i navika, želja da živim i lijepo izgledam“, objasnila je govoreći o tome kako je uspijevala zadržati svoj izgled u ratnim godinama.

Fotografija koja je stigla do svjetskih časopisa

Fotografija je objavljena u brojnim svjetskim medijima, među kojima su bili časopis Life i Sunday Times. Ipak, Meliha dugo nije znala da je upravo ona žena s fotografije koja je obišla svijet.

Za njenu priču saznala je na neobičan način. U paketu s odjećom koji su joj poslale žene iz Engleske nalazio se primjerak časopisa Life. Na naslovnici je bila njena fotografija.

„To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Tek 2012. godine uslijedio je susret“, prisjetila se Varešanović.

Tada je priča o fotografiji dobila i lični nastavak, nakon što je upoznala fotografa koji je zabilježio njen hod kroz ratno Sarajevo.

Sarajevska Sophia Loren

Meliha Varešanović s vremenom je dobila nadimak sarajevska Sophia Loren, a njena fotografija ponovo je privukla pažnju međunarodne javnosti kada ju je magazin Cracked uvrstio među fotopriče o hrabrim ženama i buntovnicama iz historije.

Uz fotografiju je opisana kao žena koja je „donijela glamur u ratnu zonu“.

Danas se ta fotografija ne pamti samo kao dokument jednog ratnog vremena. Ona je postala dio vizuelne priče o Sarajevu, gradu čiji su stanovnici, uprkos strahu i svakodnevnoj opasnosti, nastojali sačuvati dostojanstvo, navike i osjećaj života.

Meliha Varešanović ostala je zapamćena upravo po tome: kao žena koja je kroz opkoljeno Sarajevo hodala uspravno, elegantno i bez trčanja, pretvarajući običan trenutak iz svakodnevice u fotografiju koju je upoznao cijeli svijet.

20 činjenica o Sarajevu koje možda niste znali

Sarajevo ima bogatu prošlost, burnu historiju koja je ostavila traga u njegovim ulicama, kulturi, arhitekturi… Jedno je sigurno, Sarajevo nikog neće ostaviti ravnodušnim. Donosimo vam 20…

Sarajevo ima bogatu prošlost, burnu historiju koja je ostavila traga u njegovim ulicama, kulturi, arhitekturi… Jedno je sigurno, Sarajevo nikog neće ostaviti ravnodušnim. Donosimo vam 20 činjenica o Sarajevu koje možda niste znali…

Sarajevo, Foto: Dron.ba

Da li ste znali?

1. … da je Sarajevo imalo javnu rasvjetu još 1895. godine?

2. … da se bosanskohercegovačkom prijestolnicom iste godine kretao tramvaj na električni pogon, što je u to vrijeme bio slučaj samo u rijetkim metropolama?

3. … da je Sarajevo imalo svoj vodovod prije Beča: glavni grad Austrije prvi vodovod dobija 1870. godine, dok, s druge strane, osnivač Sarajeva, Isa-beg Ishaković, počinje graditi prvi vodovod u gradu u kojem će već početkom 18. vijeka vodovodna mreža biti duga skoro 55 km?

4. … da je prvi javni toalet izgrađen 1526. godine na Kovačima u Sarajevu, a drugi 1529. u blizini Begove džamije?

5. Da se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu čuva Hagada, jevrejski rukopisno-oslikani kodeks nastao u 14. vijeku na području sjeverne Španije, koja je preživjela inkviziciju i sve ratove?

6. … da je Begova džamija bila prva džamija u svijetu s električnom rasvjetom?

7. … da je Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu najstarija javna biblioteka u BiH radeći bez prekida od osnutka 1537. godine.

8. … da je Sarajevo 1540. godine dobilo šoping centar koji i danas postoji, a to je bezistan.

9. … da je prva kafana u Sarajevu otvorena u 16. vijeku, odmah poslije pojave prve kafane u Istanbulu?

10. … da Sarajevo nazivaju Evropskim Jerusalemom u kojem na malom prostoru zajedno žive sve monoteističke konfesije?

11. … da je Staka Skenderova bila prva učiteljica u Sarajevu, koja je u 19. vijeku otvorila ovdje i prvu žensku školu?

12. … da je Sarajevski atentat – ubistvo austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije –   bio neposredni povod za Prvi svjetski rat?

13. … da je Sarajevo jedini grad koji je pripadao komunističkoj zemlji u kojoj su organizovane Zimske olimpijske igre, 14. po redu, 1984. godine?

14. … da Sarajevo baštini prve početke modernog turizma na području bivše Jugoslavije – 1879. godine počelo je prvo organizovano pružanje turističkih usluga?

15. … da je Sarajevo grad okružen olimpijskim planinama iz kojeg se na skijanje stiže za svega 40 minuta?

16. … da je plamen Vječne vatre, spomenika vojnim i civilinim žrtvama Drugog svjetskog rata izgrađenog 1946. godine, bio ugašen samo za vrijeme opsade Sarajeva zbog nestašice potrebnog goriva?

17. … da je Sarajevo svoje Narodno pozorište dobilo samo tri godine poslije Prvog svjetskog rata, 1921?

18. … da se u Sarajevu nalazi Sahat-kula, jedini javni sat u svijetu koji mjeri lunarno vrijeme?

19. … da je Sarajevo krajem 19. i početkom 20. vijeka bilo jedan od najmodernijih gradova svog vremena, jer je u njemu sve građeno prema najvišim važećim standardima?

20. … da riječ Sarajevo potiče od turske kovanice saray ovası, sa značenjem dvor i polje oko dvora?

Ukoliko želite da upoznate Sarajevo sa lokalnim vodičima predlažemo vam „Sarajevo Tours“ u organizaciji Meet Bosnia agencije.

Zato što jedan članak nije dovoljan….

ŠTA ĆE VAM SARAJLIJE REĆI O SARAJEVU?

Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

POVEZANI ČLANCI