Čak i oni koji su životni vijek proveli u Sarajevu, ne mogu se nagledati ljepote jednog od najupečatljivijih arhitektonskih zdanja ovog grada. Osim brojnih turista, i sami građani nerijetko zastanu u prolazu pored Akademija likovnih umjetnosti i dive se ovoj šarmantnoj građevini, za koju mnogi tvrde da je najljepša u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Foto: DepositPhotos
Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo smještena je uz Obalu Maka Dizdara, prekoputa Pravnog fakulteta i Učiteljske škole. Od 2012. godine, obalu Miljacke, kao i sam prilaz Akademiji, krasi moderni pješački most Festina Lente (Požuri polako), kojeg su projektovali studenti produkt dizajna, upravo na Akademiji Likovnih umjetnosti. Zbog dobrog osvjetljenja, most posebnu čar ima noću, kada uz njega i spoljašnjost Akademije sija pod reflektorima. O značaju zgrade Akademije, koja je prvobitno izgrađena kao Evangelistička crkva, kazuje i činjenica da je proglašena kulturno-historijskim spomenikom i da se nalazi na listi zaštićenih objekata.
Foto: Enhad Goralija
Evangelističke crkva
Nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, 1878. godine, broj evangelista u Sarajevu se znatno povećao, te se ubrzo stvorila i potreba za izgradnjom prve Evangelističke crkve. Glavni pokretač izgradnje bio je Austrijanac Filip Balif, a crkvu je projektovao arhitekt Karlo Paržik, umjetnik koji je mnogo doprinio izgledu glavnog grada BiH.
Izgrađena je u bizantijsko-romaničkom stilu, s bijelom fasadom i zelenim kupolama. Tokom stoljetnog postojanja crkva je doživjela i neke promjene. Paržik je objekt napravio potpuno simetričnim, s centralnom kupolom i s krilima na lijevoj i desnoj strani. Prva zamisao je uključivala lukove, a kasnije se pojavila potreba za proširenjem i s desne i s lijeve strane, čime je dobila današnji izgled.
Crkva je otvorena u novembru 1899. godine i korištena je za svete obrede sarajevskih evangelista. Prvi župnik bio je Balif, a kasnije je to bio Šefer, koji nije obnašao samo funkciju župnika, već je postao i poznati sarajevski vjeroučitelj evangelizma. Sarajevo mu se toliko dopalo da je u njemu ostao do kraja svog života.
Slabljenjem austrougarske vlasti, slabio je i utjecaj evangelista. Njihov broj se poslije Prvog svjetskog rata drastično smanjio, a naročito tokom Jugoslavije. Zbog toga je crkva vremenom izgubila svoju funkciju. Jedan od posljednjih sarajevskih evangelista Vlado Nagel, imovinu Evangelističke crkve prepisao je gradskim vlastima, koje su nakon renoviranja i adaptacije 1981. godine ovdje smjestile Akademija likovnih umjetnosti, koja je kao visokoškolska ustanova i članica Univerziteta, Akademija likovnih umjetnosti je osnovana 1972. godine.
Foto: Enhad Goralija
Osnivači akademije
Akademiju su osnovali eminentni naučni radnici, profesori, kulturni djelatnici koji su se školovali u Beogradu, Ljubljani, Zagrebu, a koji su u to vrijeme bili već priznati i afirmisani umjetnici. historičar umjetnosti i prvi dekan Akademije Muhamed Karamehmedović, akademska slikarka Nada Pivac, akademski slikari Mersad Berber i Boro Aleksić, akademski kipari Alija Kučukalić i Zdenko Grgić samo su neka od imena poznatih profesora, osnivača Akademije likovnih umjetnosti.
Akademiju danas čine šest specifičnih odsjeka s većim brojem izbornih predmeta: Nastavnički Odsjek, Odsjek slikarstvo, Odsjek kiparstvo, Odsjek grafika, Odsjek grafički dizajn, te Odsjek produkt dizajn. Svaki od ovih odsjeka osposobljava studente za određenu umjetničku djelatnost na način koji zadovoljava evropske kriterije umjetničke edukacije.
Zgrada Akademije likovnih umjetnosti je bila oštećena za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, ali je obnovljena, te i danas ponosno stoji i izgleda ljepše nego ikada. U to ćete se najbolje uvjeriti ako tokom šetnje Obalom Maka Dizdara zastanete i pogledom istražite sve detalje ove fascinirajuće građevine.
