Nakon 125 godina od rođenja balkanskog “Le Corbusiera”, kako ga zovu historičari umjetnosti, u rodnoj Srebrenici otvoreno je mjesto sjećanja na jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih arhitekata Selmana Selmanagića.
U gradu u kojem je osim rođenjem ostavio i dublji trag, sada će se čuvati uspomena na njegov rad i doprinos arhitekturi i urbanizmu.
Inicijativa je realizirana u Kulturnom centru Srebrenica, gdje će nova postavka omogućiti budućim generacijama da uče o njegovom naslijeđu.
Rođeni Srebreničanin Selman Selmanagić spada među najuglednije arhitekate i dizajnere nekadašnjeg DDR-a. Njegovo ime jedno je od najznačajnijih u historiji njemačke moderne i savremene arhitekture. U njegovom radu, a naročito pedagoškoj praksi, očuvana je tradicija najvažnije škole evropske umjetničke avangarde – Bauhaus, na kojoj je Selmanagić diplomirao na Odsjeku za arhitekturu, u Dessau-u 1932. godine. Jedino je ime iz historije umjetnosti i arhitekture u Bosni i Hercegovini koji se obrazovao i umjetnički formirao u izravnom susretu i kroz saradnju sa vodećim imenima evropskog umjetničkog modernizma, poput Paula Kleea, Wassilyja Kandinskog, Waltera Gropiusa, Hannesa Meyera, Mies van der Rohea.
Ova postavka donosi bogat prikaz Selmanagićevog rada, uključujući fotografije, nacrte i dokumente iz njegove karijere.
Selmanagić je bio i vrstan dizajner, te će ostati zapamćeni njegovi projekti uređenja brojnih interijera i dizajna namještaja, a naročito poznate Stolice za seminare (Seminarstuhl, 1949) koje su bile dijelom interijera svih školskih ustanova u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj. Upravo ova stolica jedan je od centralnih eksponata nove postavke.
Inače, na imanju koje je pripadalo Selmanagićevoj porodici, danas ponosno stoji Čaršijska džamija, koja se naziva još i Selmanagića džamijom jer je izgrađena na lokalitetu koji je pripadao Selmanagićima, kao i najveći dio zemlje oko grada. U Srebrenici je još postojao i Selmanagića han, odnosno Stari han koji je srušen 1960-ih, a u njegovoj blizini bila je i kultna Osmina kafana gdje je i Selman dolazio i sjedio prilikom posjeta Srebrenici, krajem 1960-ih i tokom 1970-ih.
Više o Selmanagiću i njegovom radu čitajte u našem arhivskom tekstu:
Selman Selmanagić – balkanski Le Corbusier koji je zadužio Berlin
