Za razliku od nekih drugih mjesta na turskoj obali, Bodrum kao turističko mjesto prvi su „otkrili” domaći turisti. Gradić koji je imao reputaciju boemskog, doprinio je da se u njemu prvo oformi slikarska kolonija. Posle umjetnika, stigli su i prvi domaći turisti, a onda i stranci sa svojim jahtama.
Fotografije: Ivana Dukčević
Iako ime Bodruma u prevodu znači „podrum”, što i ne zvuči baš kao preporuka za turističku posjetu, gradić važi za jedno od najljepših mjesta na turskoj obali. Gledajući sa uzvišice (sa magistrale), čitav grad izgleda kao da je po relativno golim brežuljcima uz more, neko prosuo bezbroj kockica šećera koje su se zbile uz obalu. Zahvaljujući pametnoj odluci vlasti, kuće sa najviše dva sprata, poneke sa drvenim doksatima, i danas su jedini dozvoljeni vid gradnje u Bodrumu, gradiću od oko 120 000 stanovnika. Mnoge od njih nisu starije od 30 godina, ali je dosta onih starijih renovirano i duž obale pretvoreno u veoma prijatne restorane i kafeterije.
Bodrum – nekadašnji antički Halikarnas (Halicarnassus), bio je centar kraljevine Karije. Državica koju su pohodili Grci, Persijanci i mnogi drugi, bila je najpoznatija po svom kralju Mauzolu, koji je sagradio prvu megalomansku grobnicu na svijetu. I dan danas, ovaj tip grobnice se na čitavom svijetu po njemu naziva mauzolej. U Halikarnasu je u starom vijeku rođen i “otac istorije” – Grk Herodot.
Luka sa tvrđavom u pozadini
Centar Bodruma smjestio se u širokom zalivu kojeg rt sa velikom Tvrđavom Svetog Petra u sredini, dijeli na dva dijela. U zapadnom dijelu zaliva nalazi se luka, marina za jahte i lijepo uređeno šetalište, sa klupama, zelenilom i dječijim igralištima. Duž šetališta ukotvljeni su čuveni turski jedrenjaci – guleti, koji svakodnevno krstare vozeći turiste na jednodnevne izlete u zalive oko Bodruma. Gradić je i jedna od polaznih stanica čuvenih “Plavih krstarenja” (na turskom: Mavi Yolculuk), sa guletima koji plove ka jugoistoku, Marmarisu i dalje, duž obala Likijskog poluostrva.
Istočni dio bodrumskog zaliva počinje iza tvrđave i pretvara se u gradsku plažu. Iako je širina plaže prilično skromna, a zadnji dio kafea i restorančića poredanih tik uz ne naročit pješčani žal. Za one koji od boravka u gužvi turističkog mjesta ne očekuju previše, bodrumska gradska plaža prilično je zadovoljavajuća.
Bodrum, gradska plaža
Ukoliko niste “noćna ptica” i na sunčanje obično dolazite u prijepodnevnim satima, većinu plaže ćete zateći praznom, a kafiće zatvorene. Negdje oko 11 h iznenadiće vas dolazak kafedžija, koji će u roku od pola sata prazne dijelove plaže ispred svog lokala pretvoriti u mjesta ispunjena ležaljkama sa stočićima i suncobranima između njih. Ležaljke i suncobrane, kafedžije ne naplaćuju ukoliko naručite barem jedno piće.
Restoran na gradskoj plaži, sa stolicama u pijesku i pogledom na tvrđavu
Bodrum, restorani kraj gradske plaže
U večernjim časovima, ležaljke i suncobrani nestanu, a umjesto njih plažu ispune jednostavni drveni stolovi i stolice sa bijelim stolnjacima i staklenim čašicama sa svijećama. Uz suptilne zvuke talasa na metar, dva, od vas, ovdje možete uživati u večeri, a umjetnički dojam zaslužuje svaku pohvalu.
Izgradnjom velikog broja turističkih sadržaja, od prije dvadesetak godina i susjedni zaliv Gumbet (Gümbet, u smjeru ka zapadu), postao je dio grada. Interesantno bi bilo posjetiti ga u jesen ili zimu i vidjeti ima li nekog ko tamo zaista živi, obzirom da u njemu 99 % sadržaja čine hoteli, restorani, suvenirnice, diskoteke i kafići.
Plaža u Gumbetu je pješćana, ležaljke se ne naplaćuju. Također je lijepa plaža i u Bitezu koji je pješice laganom šetnjom 30 minuta udaljen od Gumbeta ili dolmušem koji košta 1,5 euro. Temperature su visoke ali zbog vjetra koji stalno puše to se i ne osjeti osim noć, zato je poželjno uzeti sobu sa klimom.
Panorama Bodruma, sa vrha poluostrva sa vjetrenjačama
Između centralnog bodrumskog i zaliva Gumbet, nalazi se brdovito “troprsto” poluostrvo, na čijem su vrhu poredane stare vjetrenjače. Niže vjetrenjača, u kasno popodne na parkingu se zaustavljaju automobili sa onima koji na ovo mjesto dolaze kako bi posmatrali zalazak sunca. I zaista, pogled na čitav bodrumski zaliv – pregršt bijelih kockica u ružičastom sumraku, zaista djeluje romantično.
Mjesto predstavlja spoj odmora (uživanje na plaži), kulture (arheološka nalazišta i muzej-trđava) i noćnog života (osim mnogobrojnih kafea i restorana, uz samu obalu nalazi se jedna od najboljih diskoteki u Turskoj(“Halicarnassus”).
Noćni život Bodrumu jedan je od čuvenijih i traje do jutarnjih sati . Mnogi Turci tvrde da je posle istanbulskog, najživlji u čitavoj Turskoj. Bilo kako bilo, u Bodrumu zaista postoji veliki broj barova, noćnih klubova, kafea i restorana, koji vjerovatno mogu da zadovolje većinu ukusa. Većina njih nalaze se na plaži, kraj obale mora.
Najpoznatija diskoteka na obali Turske – Halicarnassus, nalazi se na kraju istočnog dijela bodrumskog zaliva. Ulazak u diskoteku Halikarnas je 50 lira svim danima osim petkom i subotom kada je ulaz 60 lira. U ponudi je i katamaran, brod-klub – diskoteka na otvorenom moru, takodjer po cijeni od 50 lira. Tursko veče, Dalijan, Kos, krstarenje brodom….ponuda je zaista bogata. Ko voli gužvu i čavrljanje sa ljudima bazar začina i hrane je petkom u Bodrumu a tekstila i ručnih radova utorkom.
Od svih izleta većina se odluči za dvodnevnu turu Efes/Pamukkale (73 eura sa noćenjem i 4 obroka).
Izložba amfori sa antičkih brodova
Jedna od najvećih i najočuvanijih tvrđava uopšte – Tvrđava (Bodrum Kalesi), nalazi se u samom srcu Bodruma. Sagrađena je u XV vijeku, u periodu kada su posljednji zapadnoevropski vitezovi pohodili ovim područjima. Danas je Bodrumska tvrđava veoma prijatno mjesto. Možete se prošetati po prelijepim unutrašnjim dvorištima, ali i posjetiti nekoliko kula u kojima su smješteni interesantni sadržaji. Posle decenije i po renoviranja, 1978. dio tvrđave je pretvoren u Muzej podvodne arheologije, sa predmetima pronađenim na egejskoj obali Turske, koji potiču još iz Bronzanog doba. Unutar tvrđave izloženo je nekoliko antičkih olupina brodova, od kojih je najstarija ikada pronađena Uluburun Batığı, iz XIV vijeka p. n. ere (izvađena iz mora 1982, kod obala Likijskog poluostrva).
U tvrđavi se nalazi i kula u kojoj je smještena fantastična grobnica karijske princeze (Karyalı Prenses), kao i “Engleska kula” (İnglez Kulesi) u kojoj je sav namještaj i ambijent uopšte uređen kao iz vremena krstaša. Grbovi i drveni sto, oklopi i panciri, krstaške, ali i osmanlijske zastave, upotpunjuju scenografiju srednjovjekovnog zamka. U donjem dijelu tvrđave, nalazi se kula Gatino (Gatineau Kulesi), u kojoj je bila smještena tamnica sa instrumentima za mučenje.
“Mauzolej u Halikarnasu”
U IV vijeku prije naše ere, današnji Bodrum bio je prijestolnica antičke države Karije na čelu sa kraljem Mauzolom i njegovom sestrom, i ujedno suprugom Artemizijom II. Bračni par vladao je pod centralnom upravom Persije, čiji je Mauzol bio satrap – podređeni vladar. Među mnogim interesantnim crticama iz njihovog života, zabilježeno je i kako je kralj osmislio da od naroda sakupi dovoljno novca od poreza – oporezovao je nošenje duge kose, u to vreme uobičajenu za narode ovog dijela Male Azije.
Ipak, najvažniji i najpoznatiji poduhvat ticao se njihove zajedničke, kraljevske grobnice – prve te vrste na svijetu. Svojom monumentalnošću i količinom raskoši zasjenila je sve predtodne i postala uzor za gradnju sličnih, do dana današnjeg. Na njoj je i radilo četiri najznačajnija antička, grčka vajara tog vremena. Grobnica Mauzola nazvana je po njemu Mauzolej – naziv koji se od tada koristi za sve veleljepne grobnice.
Od nekadašnje raskoši u kamenu i mermeru, danas su na žalost ostali samo temelji i po neki stub, ali i podzemni tuneli u kojima su smješteni pogrebni kovčezi. Pre oko stotinu godina, jedan veći dio pronađenog materijala odnešen je u Britanski muzej u Londonu.
Nalazi se u ulici Turgut Reis Caddesi, paralelnoj sa zapadnim zalivom centralnog Bodruma (luka sa brodovima) / Svakog dana, osim ponedeljkom: 8.30 – 12 h i 13 – 17 h / Ulaznice: oko 4 Eura
Kao i čuveni Mauzolej, i kapija jednog drugog karijskog kralja Mindosa datira iz IV vijeka prije naše ere. U to vrijeme Halikarnas je bio okružen zidinama dugim oko 7 km, sa dvije kule: Salmakis i Zefirion, na dva kraja grada. Na istočnoj strani, kod kule je postojala kapija Milase (današnji grad Milas) kroz koju se ulazilo u grad. Iako ova kapija više ne postoji, ona kod zapadne kule – Kapija Mindosa, sa dvije monumentalne kule koje je okružuju, još uvek stoji u ruševinama na zapadnom obodu centralnog dijela Bodruma.
Na zapadnom kraju luke, uzbrdo ulicom Cafer Paşa Caddesi do samog kraja. Ostaci kapije nalaze se sa lijeve strane.
Iznad centralne bodrumske ulice – magistrale koja povezuje centralni dio grada sa Gumbetom, nalaze se ostaci velikog rimskog amfiteatra Antik Tiyatro. Tokom ljetnjeg perioda, u teatru u večernjim časovima gostuju poznate turske estradne zvijezde i glumci.
Preko puta Bodruma nalazi se nenaseljeno, manje ostrvo Kara Ada („Crno ostrvo”) poznato po pećini sa toplom vodom i ljekovitim blatom. Osim tirkizno plave vode oko njegovih obala i jedine uređene plaže, na njemu nema ničega. Drugo, znatno veće ostrvo koje se prostire ka zapadu i koje zaklanja pogled na pučinu, jeste grčko ostrvo Kos, do kojeg svakodnevno možete doći vožnjom trajektom (oko 45 minuta) ili hidrogliserom (oko 25 minuta).
Osim najvećeg Bodruma, na dugačkom, bodrumskom poluostrvu nalaze se i mnoga druga manja mjesta, nekada sela koja su vremenom izrasla u hotelske komplekse i marine za jahte. Najpoznatiji među njima su: Bitez, Torba, Türkbükü, Gündoğan, Yalıkavak, Gümüşlük, najveći Turgutreis i turski džet-seterski Sen Trope u koji pristaju jahte – Göltürkbükü.
Pogled na Bodrum sa poluostrva vjetrenjača
Do Bodruma možete stići na više načina. Jedan od njih je avionom do aerodroma kod grada Milasa, oko 35 km od Bodruma. Naziv aerodroma na koji tokom ljeta slijeće veliki broj čarter letova je Milas – Bodrum Havalimanı. Druga opcija za dolazak je avionom do Istanbula, pa međugradskim autobusom (Istanbul – Bodrum: oko 820 km). Treća opcija je kolima.
Pješice ili dolmušem. Okretnica dolmuša nalazi se u gornjem, središnjem dijelu mjesta, kod pijace, blizu magistrale.
Sedam kilometara sjeverno od centra grada, putem ka Gumbetu, sa lijeve strane nalazi se vodeni park Dedeman Aquapark. Najbolje je da dan unaprijed, svoj dolazak rezervišete i platite jednoj od turističkih agencija koje organizuju fakultativne izlete. U tom slučaju, ulaznicu ćete platiti nešto manje, doći će po vas dolmušem (minibusom) i odvesti vas u akvapark, a na kraju vas i vratiti u hotel / www.aquaparkdedeman.com / 10.30 – 18.30 h, odrasli: oko 20 Eura (sa popustom – 17 Eura), a djeca od 7 – 12 god: oko 14 Eura.
Hotel Guleç Pension / Uckuyular Caddesi 18. Mali hotel smješten je u samom centru istočnog dijela bodrumskog zaliva, na par minuta pješice od gradske plaže (oko 150 m). Iako se nalazi u samom centru, ispred ulaza postoji nekoliko parking mjesta za goste hotela. Sve sobe su sa kupatilom, imaju klima uređaj i bežični internet. Moguće je oprati veš u vešernici udaljenoj dva lokala od hotela. Noćenje sa doručkom košta oko 15 Eura po osobi.
Ivana Dukčević Budja, Furaj.ba
