Gazi Husrev-beg – najveći vakif od postanka Sarajeva

Gazi Husrev-beg – najveći vakif od postanka Sarajeva

Najveći vakif od postanka Sarajeva je Gazi Husrev-beg. Nikada, niko nije zadužio Sarajevo kao ovaj dobrotvor. Ne možemo ni zamisliti kakvo bi Sarajevo bilo bilo da nije imalo njega.

Fotografije: Furaj.ba

Gazi Husrev-beg, najznačajniji namjesnik osmanske Bosne, rođen u Serezu u Grčkoj. Unuk je turskog sultana Bajazida II, sin bosanskog plemića Ferhat-bega i osmanske sultanije Seldžuke. Obrazovao se u elitnim školama i družio sa prinčevima. Stečeno znanje, dokazana hrabrost i plemenito srce omogućili su mu da ostvari uspješnu karijeru kao beg, stekne veliku slavu kao gazija i ostavi neizbrisiv trag u historiji Bosne.

Husrev-beg je još kao mali ostao bez oca, a zatim i bez majke. Kako je bio inteligentan i nadaren, služio je kao diplomata na Krimu i u Rusiji, te kao beglerbeg Skadra u Albaniji. Vitešku titulu gazije stekao je 1521. godine, a zatim je došao u Sarajevo i odmah započeo velike građevinske poduhvate, usprkos stalnom ratovanju u Dalmaciji, Hrvatskoj i Ugarskoj.

Čuveni Gazi Husrev-beg, ispisao je najslavnije stranice Sarajeva tog vremena dajući urbanu dimenziju gradu izgradnjom impresivnih građevina različite namjene koje je oporučio kroz islamsku instituciju vakufa, odnosno, predajući izdvojeno dobro iz svoje imovine u ime Boga ljudima na upotrebu.

Sagradio je najveće i najvažnije sakralne objekte i transformisao Sarajevo je kasabe u bogat grad s razvijenom trgovinom i zanatstvom.

Gazi Husrev-begova džamija
Već dvorište Begove džamije, kojom su se historičari koji su proučavali turski period u BiH bavili kao nijednom drugom džamijom, odaje veličinu čovjeka koji ju je dao sagraditi, njegovu kulturu, ali i svih onih koji su u tome učestvovali izvođenjem građevinskih i umjetničkih radova nekada davno.

 

Gazi Husrevbegova biblioteka
Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu prva je biblioteka za koju se pouzdano zna kada je osnovana (1537.). Pri navali Eugena Savojskog 1697. godine na Sarajevo, poharan je Gazi Husrevbegov vakuf, pa je tom prilikom odnesen i veći broj knjiga iz Biblioteke, i pored toga, do danas je sačuvano nekoliko knjiga na kojima ima zapis i pečat da ih je uvakufio sam Gazi Husrevbeg.

 

Gazi Husrev-begova medresa
Gazi Husrev-begova medresa je najstarija odgojno-obrazovna institucija u Bosni i Hercegovini i jedna od rijetkih u svijetu koja u kontinuitetu radi 470 godina. Osnovana je 26. redžeba 943. godine po Hidžri (8. januara 1537. godine po gregorijanskom kalendaru).

 

Gazi Husrev-begov bezistan
Gazi Husrev-begov bezistan podsjeća na istanbulsku Kapali čaršiju, samo što je neuporedivo manji. Središnji dio unutrašnjeg prostora natkriven je izduženim bačvastim svodom pod kojim svijetle brojne male lampice poput zvijezda na nebu. Eksterijer krase polukružni lukovi, a do njegove unutrašnjosti vode četiri ulaza: dva iz Gazi-Husrev begove ulice, gdje se nalaze vanjski dućani u dužini od preko 100 metara, pretežno zlatarske radnje zbog čega je poznata i kao Zlatarska ulica, te po jedan iz ulica Ferhadija i Branilaca Sarajeva.

 

Turbe Gazi Husrev-bega
Gazi Husrev-beg je dao da se sagrade dva turbeta još za vrijeme njegovog života. Turbe je izgrađeno od tesanog kamena na osmougaonoj osnovi, sa prozorima natkrivenim lukovima i zaštićenim demirima, a kupola je presvučena olovom. Unutrašnjost turbeta ukrašena je kao nikada do tada u Bosni. Prvi put se pojavljuju keramički ukrasi, a zidovi su oslikani levhama od kojih svaka nosi neku poruku iz Kur´anskih ajeta.

 

Sahat kula
Sahat kula je visoka 30 metara, ima 76 drvenih stepenika, poredanih u kvadratnom nizu, po kojima se penje muvekit jednom sedmično da podesi vrijeme.

Gazi Husrev-beg je izgubio život u bici u Crnoj Gori 1541. godine. Njegovo tijelo je prenešeno u Sarajevo i sahranjeno u haremu njegove džamije. Iznad vrata na turbetu piše: “Neka svaki dan milost Božija i blagoslov na njeg pada”.