Ovo mjesto ima vlastitu priču, čiji prvi redovi nikada ne bi bili zapisani bez Gazi Husrev-bega, bosanskog namjesnika, koji je svoj veliki imetak odlučio zavijestiti za opće dobro i za sva vremena. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, koja se danas smatra najstarijom javnom bibliotekom u BiH, dio je njegove velike zaostavštine služeći svojoj obrazovnoj svrsi već 481 godinu, baš kako je to želio cijenjeni vakif.
Čuvano blago
U periodu osnivanja, biblioteka je bila školska kao dio Gazi Husrev- begove medrese. S vremenom se knjižni fond povećavao zbog čega je bila više puta izmještena, pa iako su uvijek postojali planovi da se za nju izgradi poseban objekat, tek se to desilo prije tri godine. Useljenjem u savremeni objekat, koji je rađen prema rješenju arhitekte Kenana Šahovića, Gazi Husrev-begova biblioteka konačno se vratila u kompleks Gazijinog vakufa, jer je podignuta pored medrese.
Knjižni fond predstavlja njeno posebno blago. Dovoljno je reći da trenutno broji oko stotinu hiljada kodeksa rukopisa, štampanih knjiga, časopisa i dokumenata na arapskom, turskom, perzijskom, bosanskom i još nekim evropskim jezicima. Od toga više od 10.500 bibliotečkih jedinica čine kodeksi rukopisa s oko 20.000 većih i manjih dijela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterine, matematike, astronomije i drugih nauka. A najstariji rukopis koji se ovdje čuva je Ihjau Ulumuddin, autora Ebu Hamida Muhammeda El-Gazalija, prepisan još 1105. godine.
Svestranost biblioteke
Gazi Husrev-begova biblioteka, koja je od 2014. prepoznata kao mjesto kulturnih događaja u Sarajevu, prostire se na 7000 kvadratnih metara. Ona ima, između ostalog, i veliku konferencijsku salu, salu za seminare, promocije, radionice, te izložbeni prostor koji je uvijek ukrašen ekosponatima različitih autora.
Turistima će, zasigurno, biti poseban doživljaj zakoračiti u odaje Muzeja biblioteke. Tu su izloženi neprocjenjivo vrijedni primjerci rukopisa od kojih svaki na neki način predstavlja i svojevrsno likovno djelo zahvaljujući iluminacijama koje ih ukrašavaju. Također, levhe, pribor za pisanje iz davnih vremena, odjevni predmeti, seoska i gradska nošnja iz 19. vijeka, stari nišani, ručno rađeni globusi iz 1881., s hadža kao poklon donesene posude za zem-zem vodu, zlatni nakit, kibletname – sprave za određivanje pravca Kible, te mnoštvo drugih predmeta koji stvaraju predodžbu o nekadašnjem životu, interesima i dostignućima čovjeka. Tako se u muzeju Gazi Husrev-begove biblioteke čuvaju artefakti o historiji pismenosti, tvorevine s islamskom tematikom i historijom kulture u BiH.
Ulaz košta 3 KM, a muzej se može posjetiti radnim danima od 8 do 18 sati kao i subotom od 8 do 15 sati.
Okupljalište studenata
Zbog svoje tihe čitaonice, Gazi Husrev-begova biblioteka omiljeno je mjesto za učenje brojnim studentima različitih fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ali i privatnih univerziteta. Dok je dnevno u prosjeku posjećuje sedamdesetak studenata, čija godišnja članarina košta tek 15 KM, u periodu pripremanja ispita slobodnu stolicu već je teško pronaći. Biblioteka studentima ne nudi samo mogućnost kvalitetnog učenja, nego i zbog svoje lokacije brz i osmišljen predah na lijepom mjestu, Baščaršiji, gdje mogu raznovrsno jesti i osvježiti se raznim napicima. Studentima, kao i turistima, na raspolaganju je također mala kafeterija u biblioteci.
U kojem god svojstvu da dođete, veoma brzo ćete shvatiti zašto je Gazi Husrev-begova biblioteka bila jača od vremena i zašto je jedno plemenito mjesto moralo izrasti u mnoštvo dobrih priča.
Elma Zećo, Furaj.ba
Fotografije: Haris Karamehmedović
