Jedna fotografija iz opkoljenog Sarajeva obišla je svijet i postala simbol dostojanstva, prkosa i snage žene u ratnim godinama. Na njoj je Meliha Varešanović, Sarajka čiji su držanje, elegancija i miran korak privukli pažnju svjetske javnosti, dok je grad živio pod opsadom.

Fotografija je nastala 1994. godine, sasvim slučajno, na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje. Snimio ju je britanski fotoreporter Tom Stoddart, koji je tog dana radio u Sarajevu. Meliha tada nije ni znala da je fotografisana, niti je mogla pretpostaviti da će prizor kojem je pripadala postati jedna od prepoznatljivih fotografija ratnog Sarajeva.

„Fotografija je nastala 1994. godine, a nastala je s jednim velikim bolom kada je umrla moja mama. Fotografija je nastala slučajno na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje“, prisjetila se Varešanović.

Stoddart je kasnije govorio da se, nakon što je snimio fotografiju, uplašio i potražio zaklon. Meliha je, međutim, nastavila svojim putem. Upravo taj trenutak – žena koja uspravno i smireno hoda gradom izloženim svakodnevnoj opasnosti – fotografiji je dao posebnu snagu.

Korak kao znak prkosa

Meliha je kasnije govorila da je ponosan hod dio njenog karaktera, ali i nešto što je naslijedila od majke. Tokom rata, kako je ispričala, nikada nije trčala.

Nije željela pokazati strah onima koji su posmatrali grad kroz nišane.

„Na svoj način sam željela da odagnam taj strah. To je bio poseban osjećaj prkosa, ponosa i inata“, kazala je.

Upravo su prkos i dostojanstvo postali neodvojivi od priče o fotografiji. U gradu bez normalnih uslova za život, svakodnevni odlazak po vodu, hranu ili druge potrepštine nosio je rizik, ali je Meliha nastojala zadržati osjećaj normalnosti.

Uprkos nedostatku struje, vode i hrane, brinula je o svom izgledu i štedjela ono što je imala.

„Jaka volja i navika, želja da živim i lijepo izgledam“, objasnila je govoreći o tome kako je uspijevala zadržati svoj izgled u ratnim godinama.

Fotografija koja je stigla do svjetskih časopisa

Fotografija je objavljena u brojnim svjetskim medijima, među kojima su bili časopis Life i Sunday Times. Ipak, Meliha dugo nije znala da je upravo ona žena s fotografije koja je obišla svijet.

Za njenu priču saznala je na neobičan način. U paketu s odjećom koji su joj poslale žene iz Engleske nalazio se primjerak časopisa Life. Na naslovnici je bila njena fotografija.

„To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Tek 2012. godine uslijedio je susret“, prisjetila se Varešanović.

Tada je priča o fotografiji dobila i lični nastavak, nakon što je upoznala fotografa koji je zabilježio njen hod kroz ratno Sarajevo.

Sarajevska Sophia Loren

Meliha Varešanović s vremenom je dobila nadimak sarajevska Sophia Loren, a njena fotografija ponovo je privukla pažnju međunarodne javnosti kada ju je magazin Cracked uvrstio među fotopriče o hrabrim ženama i buntovnicama iz historije.

Uz fotografiju je opisana kao žena koja je „donijela glamur u ratnu zonu“.

Danas se ta fotografija ne pamti samo kao dokument jednog ratnog vremena. Ona je postala dio vizuelne priče o Sarajevu, gradu čiji su stanovnici, uprkos strahu i svakodnevnoj opasnosti, nastojali sačuvati dostojanstvo, navike i osjećaj života.

Meliha Varešanović ostala je zapamćena upravo po tome: kao žena koja je kroz opkoljeno Sarajevo hodala uspravno, elegantno i bez trčanja, pretvarajući običan trenutak iz svakodnevice u fotografiju koju je upoznao cijeli svijet.

Grand Central Terminal, New York

Šesta po redu najposjećenija turistička destinacija u svijetu je Željeznička stanica Grand Central Terminal New York. Pravi podzemni grad  koji pored svoje prvobitne namjenje ima i…

Šesta po redu najposjećenija turistička destinacija u svijetu je Željeznička stanica Grand Central Terminal New York. Pravi podzemni grad  koji pored svoje prvobitne namjenje ima i nekoliko hotela, poslovnih zgrada, pa se za cjelokupno područje koristi naziv Terminal City.

Stanica je otvorena februara 1913. godine, a posjetitelji joj se i danas dive. Tokom 1970-ih trebala je biti srušena, a spašena je nakon duge sudske bitke, koju je predvodila bivša prva dama SAD-a Jaqueline Kennedy Onassis. Slučaj je došao čak do Vrhovnog suda i pomogao je da se uspostavi pravna osnova za očuvanje historijskih spomenika širom zemlje. I terminal i šine, koje se protežu čak osam spratova ispod zemlje, nakon toga su obnovljeni.

Svakog dana kroz njene aule prođe oko 750 hiljada ljudi, neki zbog kupovine ili razgledanja, a neki kako bi se ukrcali na podzemnu željeznicu ili vozove kojima svaki dan putuju do posla. Sa svojih 44 perona i 67 tračnica, od kojih su sve podzemne važi za najveću na svijetu. Glavna aula, gdje su prozori sa lukovima, sat sa četiri strane ukrašen draguljima i staromodne kase za prodaju karata, također su bili dio scene u nedavno snimljenim filmovima, među njma The Fisher King, u kojima se putnici koji žure transformiraju u parove koji plešu valcer.

Urbani historičar Justin Ferate već tri decenije vodi turiste kroz Grand central. On kaže da je stanica dizajnirana kako bi putovanje učinila zadovoljstvom.

Razlog zašto se ljudi u stanici Grand central ne sudaraju je jednostavan, svaki kameni blok je dužina vaše noge i dužina vaše ruke. Svaki kameni blok je druge boje, tako da je to tabla sa kockama zasnovana na vama samima, objašnjava Justin Ferate.

Elvira Leka, furaj.ba/

Zato što jedan članak nije dovoljan…

NEW YORK NOĆU

Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

POVEZANI ČLANCI