Kontakt
Marketing
Furaj.ba | S nama u avanturu Furaj.ba | S nama u avanturu
Furaj.ba | S nama u avanturu Furaj.ba | S nama u avanturu
  • NASLOVNA
  • Zavrti Globus
  • Bosna i Hercegovina ❤
    • Banja Luka
    • Bihać
    • Blagaj
    • Bugojno
    • Bosanska Krupa
    • Brčko
    • Cazin
    • Foča
    • Goražde
    • Gradačac
    • Jajce
    • Konjic
    • Kraljeva Sutjeska
    • Kreševo
    • Ljubuški
    • Mostar
    • Neum
    • Ostrožac
    • Sanski Most
    • Sarajevo
    • ⚫ Sarajevo Ljubavi moja
    • Srebrenica
    • Stolac
    • Travnik
    • Trebinje
    • Tuzla
    • Vareš
    • Velika Kladuša
    • Višegrad
    • Visoko
    • ⚫ Zemlja u Obliku Srca
    • Zenica
    • Bjelašnica
    • Fojnica
    • Gradačac
    • Počitelj
    • Sarajevo
  • Furaj Planetom
    • Razglednica
    • Korisne Informacije
    • Kuhinja
    • Neobični Muzeji
    • Putopisi
    • Zanimljivosti
  • Magazin
    • Intervjui
    • Kolumne
    • Moj Život u Inostranstvu
    • Fotografi
    • U nastavcima
    • Uspješne priče
  • Vikend Planer
    • ⚫ Nacionalni parkovi
      • NP Kozara
      • NP Sutjeska
      • NP Una
    • ⚫ Planine
      • Vlašić
      • Jahorina
      • Bjelašnica
      • Igman
    • Izletišta
    • Sport i rekreacija
    • Ski centri
    • Vikend s psom
  • Furaj.ba projekti
    • BiH Bucket list challenge 2021
    • Konkursi i Nagradne Igre
  • Novosti
    • Aktuelna ponuda putovanja
    • Održivi razvoj
  • EnglishEnglish
Kontakt
Marketing
Furaj.ba | S nama u avanturu Furaj.ba | S nama u avanturu
Furaj.ba | S nama u avanturu Furaj.ba | S nama u avanturu
  • NASLOVNA
  • Zavrti Globus
  • Bosna i Hercegovina ❤
    • Banja Luka
    • Bihać
    • Blagaj
    • Bugojno
    • Bosanska Krupa
    • Brčko
    • Cazin
    • Foča
    • Goražde
    • Gradačac
    • Jajce
    • Konjic
    • Kraljeva Sutjeska
    • Kreševo
    • Ljubuški
    • Mostar
    • Neum
    • Ostrožac
    • Sanski Most
    • Sarajevo
    • ⚫ Sarajevo Ljubavi moja
    • Srebrenica
    • Stolac
    • Travnik
    • Trebinje
    • Tuzla
    • Vareš
    • Velika Kladuša
    • Višegrad
    • Visoko
    • ⚫ Zemlja u Obliku Srca
    • Zenica
    • Bjelašnica
    • Fojnica
    • Gradačac
    • Počitelj
    • Sarajevo
  • Furaj Planetom
    • Razglednica
    • Korisne Informacije
    • Kuhinja
    • Neobični Muzeji
    • Putopisi
    • Zanimljivosti
  • Magazin
    • Intervjui
    • Kolumne
    • Moj Život u Inostranstvu
    • Fotografi
    • U nastavcima
    • Uspješne priče
  • Vikend Planer
    • ⚫ Nacionalni parkovi
      • NP Kozara
      • NP Sutjeska
      • NP Una
    • ⚫ Planine
      • Vlašić
      • Jahorina
      • Bjelašnica
      • Igman
    • Izletišta
    • Sport i rekreacija
    • Ski centri
    • Vikend s psom
  • Furaj.ba projekti
    • BiH Bucket list challenge 2021
    • Konkursi i Nagradne Igre
  • Novosti
    • Aktuelna ponuda putovanja
    • Održivi razvoj
  1. Home
  2. Vikend Planer
  3. Hrustovačka pećina kod Sanskog Mosta
 Hrustovačka pećina kod Sanskog Mosta
Vikend Planer

Hrustovačka pećina kod Sanskog Mosta

by Furaj.ba 4 min read

AA

Hrustovačka pećina vrijedan je arheološki loalitet koji se nalazi u selu Hrustovo, desetak kilometara od Sanskog Mosta.

Hrustovačka pećina

Riječ je o pećini koja je nastanjivana u doba eneolita, a unutar nje je pronađeno osam ognjišta popraćenih posuđem i raznovrsnim materijalom.

Ovaj nacionalni spomenik čine prirodne i antropogene špilje kao i pokretni arheološki materijal i prva je pećina koja je predstavljena u turističkim vodičima u Bosni i Hercegovini početkom XX stoljeća. Njen turistički potencijal tek treba da bude iskorišten u Općini Sanski Most.

Nacionalni spomenik čine prirodne i antropogene sastavnice spilje in situ, kao i pokretni arheološki materijal deponiran u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Posjeduje naučno istraživačke, obrazovne, turističko-rekreativne i druge vrijednosti.

Od naselja Hrustovo udaljena je 700 metara seoskim putem, i kraći dio pješačkom stazom. Ispred su kvalitetne drvene stepenice.

Pećina je smještena u brdu Strane, otprilike na polovini njegove visine, iznad izvora potoka Glibaje. Okolinu čine trijaski i kredni krečnjaci. Budući da se pećina nalazi na početku jedne suhe doline na čijem dnu je vrelo potoka Glibaje, pećina je nastala djelovanjem vodenog toka koji se vremenom spustio u niže horizonte a pećina ostala kao nekadašnji podzemni tok.

Ulaz u pećinu je veliki otvor u dubini stijene, svod u njenoj unutrašnjosti je veoma visok, a sama pećina prostrana, što ostavlja utisak impozantnosti. Dužina pećine iznosi nekoliko stotina metara, s tim što se putevi u njoj račvaju u dva pravca. Jedan otvor se provlači prema zapadu prema staroj katoličkoj crkvi, i dug je oko 480 metara. Veoma je prohodan i prostran tako da su na nekim mjestima otvori i do veličine oko 7-8 m2. Drugi dio je veoma uži i ne prohodniji, prostire se prema jugistoku ili tačnije u pravcu gornjeg dijela sela Kerana, dug je oko 760m do mjesta na kojem je jedno malo jezero površine oko 5m2. Veličina ovisi o godišnjem dobu i količini vode koju propušta kraška stijena u unutrašnjost pećine. Nije prohodno bez opreme pošto je dubine oko 2 m. Oko njega su okomiti zidovi pecine koji se ne mogu savladati zbog svoje glatkoće. Iza ovog jezera je prohodan prostor. Na jednom mjestu, otrilike na 500m od ulaza u pećinu je odron , koji je povezan s površinom zemlje pošto odron sadržava i zemljanih djelova koji su specifični za površinu zemlje, te je mjesto veoma neprohodno i s velikim zalaganjem se može savladati.

Negdje u središtu nalazi se tzv. „soba totema“. Na tom prostoru voda je hiljadama godina vajala tvrdu krašku stijenu stvarajući čudesne oblike stalaktita i stalagmita. Pećinske skulpture podsjećaju na lava i slona, a ukrasi koji spajaju visoke svodove sa tlom, liče na ogrmone indijanske toteme.

Tlo pećine je uglavnom ravno. Manje neravnine su nastale djelovanjem manjih povremenih vodenih tokova. Tlo je od crvenkasto-smeđe do crne ilovače, navodi Mojehrustovo.ba.

Arheološka istraživanja koja su vršena početkom dvadesetog vijeka, otkrila su da je ulaz u pećinu nastanjivan u doba eneolita ili bakarnog doba. Na tom prostoru iskopavanja su otkrila prahistorijska ognjišta gdje se ložila vatra, kao i ostatke kostiju životinja. Obimna arheološka istraživanja stručnjaka Zemaljskog muzeja iz Sarajeva otkrila su i ostatke grnčarije koji pripadaju vučedolskoj kulturi. Regionalni naziv za tip ove kulture u Bosni i Hercegovini nosi naziv – Hrustovački tip.

 

  • 0
    Facebook
  • 0
    Twitter
  • 0
    Linkedin
  • 0
    Viber
  • 0
    Whatsapp
Previous post
Next post
Čitaj više
Novosti

Web3 i blockchain u BiH: Prijavite svoja istraživanja i radove

26 Januara, 2023
Novosti

FIS Europa kup u OC Bjelašnica okupit će najelitnije skijaške

26 Januara, 2023
Novosti

U produkciji BH Content Laba: Snima se novi sitcom „Princ

25 Januara, 2023
Novosti

RAMAZANSKA UMRA II

24 Januara, 2023
Pratite nas
  • 34K
    Fans
    34K
    Fans
  • 1.3K
    Followers
    1.3K
    Followers
Newsletter
Povezani TEKSTOVI
BiH ❤ Zemlja u Obliku Srca

Mostovi ljubavi u Bosni i Hercegovini

Iako običaj potječe još od drevnih vremena, postavljanje ljubavnog katanca

Novosti

Bliha i njeni ljudi

Dokumentarni  film “Bliha i njeni ljudi” koji govori o rijeci

BiH ❤ BiH Bucket list challenge 2021 Sanski Most Vikend Planer

Bobijaško oko – čudo kraj Sanskog Mosta

BiH Bucket List Challenge – Izazov #64 Dvadesetak kilometara od

MARKETING

IMPRESSUM

KONTAKT

USLOVI KORIŠTENJA

Implemented By HudHudPro ®. All Right Reserved ©.