Jedna fotografija iz opkoljenog Sarajeva obišla je svijet i postala simbol dostojanstva, prkosa i snage žene u ratnim godinama. Na njoj je Meliha Varešanović, Sarajka čiji su držanje, elegancija i miran korak privukli pažnju svjetske javnosti, dok je grad živio pod opsadom.

Fotografija je nastala 1994. godine, sasvim slučajno, na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje. Snimio ju je britanski fotoreporter Tom Stoddart, koji je tog dana radio u Sarajevu. Meliha tada nije ni znala da je fotografisana, niti je mogla pretpostaviti da će prizor kojem je pripadala postati jedna od prepoznatljivih fotografija ratnog Sarajeva.

„Fotografija je nastala 1994. godine, a nastala je s jednim velikim bolom kada je umrla moja mama. Fotografija je nastala slučajno na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje“, prisjetila se Varešanović.

Stoddart je kasnije govorio da se, nakon što je snimio fotografiju, uplašio i potražio zaklon. Meliha je, međutim, nastavila svojim putem. Upravo taj trenutak – žena koja uspravno i smireno hoda gradom izloženim svakodnevnoj opasnosti – fotografiji je dao posebnu snagu.

Korak kao znak prkosa

Meliha je kasnije govorila da je ponosan hod dio njenog karaktera, ali i nešto što je naslijedila od majke. Tokom rata, kako je ispričala, nikada nije trčala.

Nije željela pokazati strah onima koji su posmatrali grad kroz nišane.

„Na svoj način sam željela da odagnam taj strah. To je bio poseban osjećaj prkosa, ponosa i inata“, kazala je.

Upravo su prkos i dostojanstvo postali neodvojivi od priče o fotografiji. U gradu bez normalnih uslova za život, svakodnevni odlazak po vodu, hranu ili druge potrepštine nosio je rizik, ali je Meliha nastojala zadržati osjećaj normalnosti.

Uprkos nedostatku struje, vode i hrane, brinula je o svom izgledu i štedjela ono što je imala.

„Jaka volja i navika, želja da živim i lijepo izgledam“, objasnila je govoreći o tome kako je uspijevala zadržati svoj izgled u ratnim godinama.

Fotografija koja je stigla do svjetskih časopisa

Fotografija je objavljena u brojnim svjetskim medijima, među kojima su bili časopis Life i Sunday Times. Ipak, Meliha dugo nije znala da je upravo ona žena s fotografije koja je obišla svijet.

Za njenu priču saznala je na neobičan način. U paketu s odjećom koji su joj poslale žene iz Engleske nalazio se primjerak časopisa Life. Na naslovnici je bila njena fotografija.

„To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Tek 2012. godine uslijedio je susret“, prisjetila se Varešanović.

Tada je priča o fotografiji dobila i lični nastavak, nakon što je upoznala fotografa koji je zabilježio njen hod kroz ratno Sarajevo.

Sarajevska Sophia Loren

Meliha Varešanović s vremenom je dobila nadimak sarajevska Sophia Loren, a njena fotografija ponovo je privukla pažnju međunarodne javnosti kada ju je magazin Cracked uvrstio među fotopriče o hrabrim ženama i buntovnicama iz historije.

Uz fotografiju je opisana kao žena koja je „donijela glamur u ratnu zonu“.

Danas se ta fotografija ne pamti samo kao dokument jednog ratnog vremena. Ona je postala dio vizuelne priče o Sarajevu, gradu čiji su stanovnici, uprkos strahu i svakodnevnoj opasnosti, nastojali sačuvati dostojanstvo, navike i osjećaj života.

Meliha Varešanović ostala je zapamćena upravo po tome: kao žena koja je kroz opkoljeno Sarajevo hodala uspravno, elegantno i bez trčanja, pretvarajući običan trenutak iz svakodnevice u fotografiju koju je upoznao cijeli svijet.

Ilidža – Dragulj prirode Sarajeva

Ilidža je bogata značajnim prirodnim resursima pitke, mineralne, termalne i termomineralne vode, pa je sasvim razumljivo da se tu od davnina razvio prvenstveno banjski turizam. Na…

Ilidža je bogata značajnim prirodnim resursima pitke, mineralne, termalne i termomineralne vode, pa je sasvim razumljivo da se tu od davnina razvio prvenstveno banjski turizam. Na Ilidži je i glavni izvor pitke vode kojom se snabdijeva cijelo Sarajevo.

Foto: furaj.ba/

Smještena na 490 metara nadmorske visine, 12 km jugozapadno od centra Sarajeva, Ilidža je najposjećenija općina na području Kantona Sarajevo. Ima više od 16 hotela, nekoliko motela i auto-kamp s ukupno blizu 1.623 sobe i oko 3.510 kreveta. Prirodni resursi, koji se bitno razlikuju od kotline Miljacke u kojoj se nalazi Sarajevo, određuju njenu prepoznatljivu izražajnost.


Ilidža je smještena u podnožju planine Igman, u zelenom pejzažu bogatom i vodom i šumom. Prvi podaci o Ilidži potječu još iz neolita, a prema stepenu naseljenosti ona predstavlja najstarije naselje u središnjem dijelu Bosne. Najstarije i najpoznatije arheološko nalazište Butmir nalazi se na desnoj obali rijeke Željeznice, blizu savremenog naselja Butmir. Iskopani su ostaci 96 zemunica, s bogatim nalazima kamenog oruđa i oružja, kostiju životinja i biljne hrane. U vrijeme Rimskog carstva, tu je bio lijep i bogato uređen provincijski grad, koji je u sebi sjedinjavao upravni centar i Banjsko lječilište.  

Foto: furaj.ba/

Banja Ilidža

U osmanskom periodu Ilidža je dobila puni karakter banjskog lječilišta i mjesta za odmor i rekreaciju, a modernizovana je u vrijeme austrougarske vladavine. Krajem 19. vijeka izgrađeni su hoteli Igman, Hungaria, Austria i Bosna. Uređen je i Banjski park s mnogobrojnim stazama i cvijetnim alejama. Banjski kompleks, smješten u parku pored rijeke Željeznice, a nasuprot sumpornih izvora, sačuvan je do danas. Park u banjskom kompleksu sa svojim cvijetnim lijehama i fontanom najljepši je sarajevski park. U prošlom vijeku tu je izgrađen i hotel Terme, u kojem je i danas savremeni spa centar s ljekovitom vodom.

Foto: furaj.ba/

Rimski most

Kamena ćuprija koja povezuje dvije obale rijeke Bosne na izlazu iz Ilidže prema Blažuju nazvana je Rimski most. Međutim, izgrađena je u 16. vijeku, u doba Osmanskog carstva, kako se pretpostavlja, na ruševinama mosta iz rimskog doba. Sagradio ga je Rustem-paša Okupović, zet Sulejmana Veličanstvenog. Rimski most je jedan od četiri najstarija mosta na području Sarajeva. Dug je 40, a širok 4,5 metara. Danas je to jedno od omiljenih izletišta Sarajlija.

Foto: furaj.ba/

Vrelo Bosne

Sam prostor Vrela Bosne predstavlja izvorišni dio rijeke Bosne i smješten je jugozapadno od grada Sarajeva, ispod obronaka planine Igman.  

Foto: furaj.ba/

Prema starim zapisima londonskih novina još iz 19. vijeka područje Vrela Bosne se opisuje kao najljepše mjesto na svijetu, s vazduhom koji krijepi, klimom koja očarava, s pejzažom koji bi mogao uliti pjesničko raspoloženje i zelenilom koje odmara. Status koji su svjetski mediji dodjeljivali ovom biseru rijeke Bosne zadržao se i danas. Turisti uživaju u pogledu, a omiljena zabava im je hranjenje labudova. Ovo područje je proglašeno spomenikom prirode i tu vladaju posebna pravila ponašanja.

Do Vrela Bosne se s Ilidže može doći šetnjom kroz 3,5 km dugu aleju. Također, na raspolaganju su vam kočije.

CIJENA ULAZNICE U PROSTOR VRELA BOSNE: 2 KM.

Foto: furaj.ba/

Preporučujemo:

Izlet u prirodi možete početi atraktivnom šetnjom od samog tramvajskog terminala preko banjsko-turističkog naselja Ilidža odakle vas prati zeleni tunel zasađenih stabala platana i kestena u dužini od 3,5 km, kao najljepši drvored u BiH. Aleju čini 726 stabala javorolisnog platana, zasađenih u dva reda 1892. godine, kao i desetine stabala divljeg kestena koji su sađeni 1888. godine. U staro doba tu su Sarajlije gradile svoje ljetnikovce. Mnogi su sačuvani i danas preuređeni u prekrasne vile.

Foto: furaj.ba/

Ne propustite:

Na samom platou pri ulazu u Veliku aleju dočekat će vas brojni fijakeri, kojima se možete prevesti do samog Vrela Bosne. Nezaboravna vožnja traje desetak minuta, a cijena je 20 KM.

Ilidža je jedno od omiljenih mjesta u gradu gdje se može uživati u dugim šetnjama, piti kafu u prirodnom okruženju, zabaviti se u noćnim izlascima ili uživati u tišini noći. No, najveću čar imaju i brojne ljetne bašte, s pogledom na rijeku Željeznicu ili platane prema Velikoj aleji.

10 lokala koje morate posjetiti na Ilidži, po našem izboru, pogledajte OVDJE

Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

POVEZANI ČLANCI