Stolno mjesto bosanskih kraljeva u kojem svakog oktobra žene nose crninu u znak žalosti za kraljicom Katarinom. Ostavljajući iza sebe industrijsku zonu Kaknja, ulazite u Kraljevu Sutjesku, malo srednjobosansko naselje, gdje vam se polako počinju otvarati vrata živopisne srednjovjekovne Bosne.
Blago franjevaca
Kraljeva Sutjeska zajedno s tvrđavom Bobovac predstavljala je sjedište bosanskih kraljeva Tomaša i Tvrtka, a ovdje je živjela i omiljena bosanska kraljica Katarina, koju bosanski katolici slave kao blaženu. Otuda i njen kip u crkvi franjevačkog samostana svetog Ivana Krstitelja kao i ispred njega. Bez obzira što su prohujali vijekovi, žene je se i dan-danas prisjećaju s velikim žalom. Tako stanovnice Kraljeve Sutjeske nose crninu, odnosno narodnu nošnju, od 24. do 26. oktobra kada se obilježava godišnjica smrti kraljice Katarine, žene velikog srca.
Kraljevoj Sutjesci su naziv dali Austro-Ugari. Izvorno se ona zvala Curia bani, što u prevodu znači Banski dvor. Samostan, koji je prvi put podignut najvjerovatnije u 14. vijeku, najveća je dragocjenost ovog pitoresknog naselja u kojem važi za duhovno i kulturno središte. Historijske prilike mu često nisu bile naklonjene. Rušen je i ponovo građen, a današnji samostan je podignut krajem 19. vijeka. Bosanski franjevci iz ljubavi prema Bogu i svojoj zemlji učinili su sve ljudsko kako njihovo svjetlo na ovom području nikada ne bi bilo ugašeno.
Posebno blago koje čuvaju u svom samostanu smješteno je u tamošnjem muzeju. Prostor oplemenjuje kulturno-historijski i umjetnički sadržaj: prve štampane knjige – 31 inkunabula za čiji se početak štampe uzima 1450. godina, na stotine turskih dokumenata, kovinski i tekstilni predmeti, te slike među kojima je najstarija i vjerovatno najvrijednija slika Poklon kraljeva – Krist pada pod križem.
Dusper kuća i džamija
Iako je Kraljeva Sutjeska najpoznatija po samostanu, još su dvije znamenitosti koje važe za njene top atrakcije. Kuća Ive Duspera najstarija je kuća u središnjoj Bosni. Zanimljivog je stila gradnje, bijelih zidova, s dosta drveta, verandama i prozorima koji se završavaju u poluluku. Historijska građevina iz ranog 18. vijeka proglašena je nacionalnim spomenikom BiH.
I mala džamija u Kraljevoj Sutjesci ima status nacionalnog spomenika. O njenom nastanku teško je davati precizne podatke, jer vaknufama osnivača nije sačuvana kao ni tarih s hronogramom. Narodna predaja govori o tome da ju je u 15. vijeku podigao Mehmed II Osvajač za samo nekoliko dana.
Nekada centar događaja, Kraljeva Sutjeska je danas tiha, ali za njen mali broj stanovnika nema ljepšeg mjesta na kojem se čovjek može probuditi.
