Jedna fotografija iz opkoljenog Sarajeva obišla je svijet i postala simbol dostojanstva, prkosa i snage žene u ratnim godinama. Na njoj je Meliha Varešanović, Sarajka čiji su držanje, elegancija i miran korak privukli pažnju svjetske javnosti, dok je grad živio pod opsadom.

Fotografija je nastala 1994. godine, sasvim slučajno, na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje. Snimio ju je britanski fotoreporter Tom Stoddart, koji je tog dana radio u Sarajevu. Meliha tada nije ni znala da je fotografisana, niti je mogla pretpostaviti da će prizor kojem je pripadala postati jedna od prepoznatljivih fotografija ratnog Sarajeva.

„Fotografija je nastala 1994. godine, a nastala je s jednim velikim bolom kada je umrla moja mama. Fotografija je nastala slučajno na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje“, prisjetila se Varešanović.

Stoddart je kasnije govorio da se, nakon što je snimio fotografiju, uplašio i potražio zaklon. Meliha je, međutim, nastavila svojim putem. Upravo taj trenutak – žena koja uspravno i smireno hoda gradom izloženim svakodnevnoj opasnosti – fotografiji je dao posebnu snagu.

Korak kao znak prkosa

Meliha je kasnije govorila da je ponosan hod dio njenog karaktera, ali i nešto što je naslijedila od majke. Tokom rata, kako je ispričala, nikada nije trčala.

Nije željela pokazati strah onima koji su posmatrali grad kroz nišane.

„Na svoj način sam željela da odagnam taj strah. To je bio poseban osjećaj prkosa, ponosa i inata“, kazala je.

Upravo su prkos i dostojanstvo postali neodvojivi od priče o fotografiji. U gradu bez normalnih uslova za život, svakodnevni odlazak po vodu, hranu ili druge potrepštine nosio je rizik, ali je Meliha nastojala zadržati osjećaj normalnosti.

Uprkos nedostatku struje, vode i hrane, brinula je o svom izgledu i štedjela ono što je imala.

„Jaka volja i navika, želja da živim i lijepo izgledam“, objasnila je govoreći o tome kako je uspijevala zadržati svoj izgled u ratnim godinama.

Fotografija koja je stigla do svjetskih časopisa

Fotografija je objavljena u brojnim svjetskim medijima, među kojima su bili časopis Life i Sunday Times. Ipak, Meliha dugo nije znala da je upravo ona žena s fotografije koja je obišla svijet.

Za njenu priču saznala je na neobičan način. U paketu s odjećom koji su joj poslale žene iz Engleske nalazio se primjerak časopisa Life. Na naslovnici je bila njena fotografija.

„To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Tek 2012. godine uslijedio je susret“, prisjetila se Varešanović.

Tada je priča o fotografiji dobila i lični nastavak, nakon što je upoznala fotografa koji je zabilježio njen hod kroz ratno Sarajevo.

Sarajevska Sophia Loren

Meliha Varešanović s vremenom je dobila nadimak sarajevska Sophia Loren, a njena fotografija ponovo je privukla pažnju međunarodne javnosti kada ju je magazin Cracked uvrstio među fotopriče o hrabrim ženama i buntovnicama iz historije.

Uz fotografiju je opisana kao žena koja je „donijela glamur u ratnu zonu“.

Danas se ta fotografija ne pamti samo kao dokument jednog ratnog vremena. Ona je postala dio vizuelne priče o Sarajevu, gradu čiji su stanovnici, uprkos strahu i svakodnevnoj opasnosti, nastojali sačuvati dostojanstvo, navike i osjećaj života.

Meliha Varešanović ostala je zapamćena upravo po tome: kao žena koja je kroz opkoljeno Sarajevo hodala uspravno, elegantno i bez trčanja, pretvarajući običan trenutak iz svakodnevice u fotografiju koju je upoznao cijeli svijet.

Kuvajt – bogata država na obali mora i zanimljivosti koje možda niste znali

Naftom bogati Kuvajt mala je zemlja smještena u vrhu Perzijskog zaljeva. Okružen susjedima Saudijskom Arabijom, Irakom i Iranom, njegov strateški položaj i masivne rezerve nafte čine…

Naftom bogati Kuvajt mala je zemlja smještena u vrhu Perzijskog zaljeva. Okružen susjedima Saudijskom Arabijom, Irakom i Iranom,  njegov strateški položaj i masivne rezerve nafte čine ga jednom od najbogatijih zemalja na svijetu po glavi stanovnika.

Kuvajt je mala zemlja smještena u vrhu Perzijskog zaljeva.

Foto: Pexels – SenuScape

Pregršt životnih blagodati

Sa značajnim prihodima od prodaje nafte, vlada Kuvajta obezbjeđuje Kuvajćanima visok životni standard. To između ostalog znači: besplatno obrazovanje, finansijska briga o djeci, zdravstvene usluge, jaka kupovna moć i sigurno zaposlenje. Sve ono što nezamislivom broju stanovnika planete Zemlje zvuči zaista utopistički!

Ekonomija koja je u stalnom usponu također je učinila Državu na obali mora, što u prevodu znači Kuvajt, popularnom destinacijom za radnike iz različitih dijelova svijeta, posebno visoko kvalificirani kadar. Za sve strance koji su došli ovdje raditi veliki je plus što je Kuvajtski dinar jedna od najjačih valuta, a najbolji dio priče o radu u ovoj zemlji je činjenica da je prihod radnika apsolutno neoporezovan, odnosno, to je kao kada biste dobili dodatnu platu na kraju svakog mjeseca.

Pexels – Shahbaz Hussain Shah

Predanost obrazovanju

Uprkos bogatstvu kojeg imaju, Kuvajćani su predani obrazovanju i u tome im država pomaže čak i kada studiraju na svjetskim univerzitetima finansirajući njihovo školovanje. Uslov je samo da se po završetku vrate kući, što oni rado čine.

Ljudi koji su boravili u Kuvajtu, tamošnje stanovništvo opisuju kao veoma pristupačne ljude. Njihov životni ambijent, kojim dominiraju moderna arhitektonska zdanja, ukrašen je širokim ulicama kojima kruže skupi automobili, tu je i mnogo lijepo građenih centara kao i trgovačkih kompleksa gdje možete naći sve velike međunarodne luksuzne marke. Odlazak u šoping tretira se kao grupna aktivnost, tako da boravkom u nekom od njih možete vidjeti mnogo porodica i grupa mladih koji kupuju, ručaju ili jednostavno šetaju.

Foto: Pexels-ahmed-salem-ragab

Emancipovane žene

U Kuvajt je nemoguće otići a ne primijetiti njihove lijepe i veoma njegovane žene. One pretežno rade u bankama i državnoj administraciji i slove za najviše emancipovane žene u regiji Bliskog istoka. Od otkrića nafte iskusile su mnoge promjene i imaju dugu priču službenog političkog i društvenog aktivizma, koji je počeo 1960-ih. O njihovom prisustvu u društvu govore i zanimljivi podaci iz 2013. godine: 53% kuvajtskih žena učestvovale su u radnoj snazi, te bile brojnije od muškaraca.

Monarhija

Kuvajt ima uređenje ustavne monarhije. Na 17.870 km2 površine ove zemlje živi blizu 3,7 miliona stanovnika. Od toga je preko 1,4 miliona (33%) Kuvajćana i preko 2,2 miliona (67%) stranaca. Iako je islam najzastupljenija religija u Kuvajtu, zemlja ima velike zajednice stranaca hindusa, kršćana, budista i sikha. Zemljom upravlja dinastija Al-Sabah, a šef države je Sheikh Sabah Al-Ahmad Al-Jaber Al-Sabah, peti po redu emir Kuvajta.

Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

POVEZANI ČLANCI

Noćni život u Kuvajtu
KUVAJT

Noćni život u Kuvajtu

Kuvajt nudi zanimljivu arhitekturu, izvanredna mjesta za šoping, kao i nevjerovatne prilike…

Noćni život u Kuvajtu
KUVAJT

Noćni život u Kuvajtu

Kuvajt nudi zanimljivu arhitekturu, izvanredna mjesta za šoping, kao i nevjerovatne prilike…