Devet godina rada utkao je Džemal Šurković u svoj Mali muzej BiH, i on još uvijek nije završen, jer priča o BiH toliko je impozantna da će se uvijek iznova rađati inspiracija za pripovijedanjem o njoj
Sve dok ne otvori velika drvena vrata smeđe boje, posjetilac ne može ni naslutiti kakva ga riznica historije jedne zemlje očekuje, ali može kakvi ljudi ovdje žive. Odmah na ulazu, stećak rađen od hreše predstavljajući repliku stećka s jedne od najpoznatijih nekropola stećaka, stolačke Radimlje, započinje storiju o odvažnom bosanskom čovjeku koji kroz život ide ponosno, hrabro i otvorenog srca.
Umjetničko djelo kao lična karta BiH
Historija BiH približava se ljudima na zanimljive načine u svakom dijelu muzeja. Desnim dijelom, u prizemlju, dominira preko sedam metara visoko porodično stablo Bosanske dinastije Kotromanića, čiji su članovi vladali više od 700 godina, svjedočeći da je bosanska država jedna od najstarijih država Slavena. Za izradu ovog zahtjevnog eksponata dozvolu je dao autor djela, profesor Enver Imamović, koji je bio oduševljen vidjevši kako u konačnici grandiozno izgleda.
Muzejski salon sadrži zanimljive elemente i iz drugih historijskih faza BiH. Ispred galerije slika postavljena je replika Sebilja pored kojeg se nalaze instalacije djevojke odjevene u srpsku tradicionalnu nošnju kako sipa vodu i mladića u bošnjačkoj tradicionalnoj nošnji, dok se okolo nižu brojne slike bh. znamenitosti.
Već nekoliko stepenica iznad dočekuju vas impresivni historijski dokumenti – Povelja Kulina bana iz 1189. godine, najstariji bosanski državni dokument kojim se regulišu trgovački odnosi između bosanskog kraljevstva i Dubrovačke Republike, te Ahdnama iz 1463., povelja kojom je sultan Mehmed II El-Fatih garantovao zaštitu kršćanskoj zajednici i slobodu ispovijedanja katoličke vjere dolaskom Osmanskog carstva na područje BiH. Na pergamentu za dokumente radilo se i po šest mjeseci kako bi dobili na ozbiljnosti. Povelja Kulina bana čak je dvadeset puta uvećana, dok je Ahdnama prevedena na bosanski, turski i engleski jezik zbog stranih gostiju.
Nadomak njih su vrata koja otkrivaju atmosferu bosanske sobe u kojoj se mogu vidjeti, između ostalog, i autentične stare rezbarije iz starih kuća do kojih je osnivač dolazio, čime je uspješno upotpunio njen izvorni izgled.
Kroz muzej protiče voda
Dok stojite u gornjem dijelu muzeja duže vrijeme pogled magično privlači veliki kraljevski luster na lancima sa starim fenjerima oslikanim kao različite šume.
“Na ovom mjestu dolazi do izražaja filozofija ovog objekta. Iz fenjera sija sijalica kao sunce koje nam daje život, a iznad lustera su nebo i suho lišće simbolizujući prolaznost života. Želim ostaviti objekat koji će postojati i iza mene i imati važnu edukativnu funkciju”, riječi su Džemala Šurkovića, čiji je muzej prepun simbolike. Šank asocira na porušenu bosansku kuću ćerpićaru, dok napravljeni most blizu njega, poseban highlight muzeja, dočarava Latinsku ćupriju, jedan od najpoznatijih mostova u Sarajevu. Ispod njega protiče voda predstavljajući Miljacku, a kada se sagnete po dubini ćete vidjeti zahvaljujući 3D fotografiji i Carev most, Bijelu tabiju, cijeli dio do Borija.
Mali muzej BiH uskoro će dobiti i audio vizuelnu prezentaciju kako bi svi posjetioci s lakoćom saznali “šta je ta Bosna i od kada je ta Bosna”. No, muzej neće imati samo historijsku i edukativnu dimenziju, jer osnivačev cilj je izgraditi hram kulture u kojem će se zbog multifunkcionalnosti objekta moći održavati kvalitetni programi poput koncerata kamerne muzike, pozorišnih predstava, baletnih predstava, igrokaza, promocija i prezentacija.
Elma Zećo, Furaj.ba
