Brijačnica Skaka jedna je od najstarijih sarajevskih brijačnica. Otvorena je prije 350 godina i od tada se nalazi na istom mjesu – u ulici Bravadžiluk iza sarajevske Vijećnice. Svih tih godina kao i danas u posjedu je porodice Skaka. Halid Skaka za magazin Furaj.ba govorio je o tradiciji i običajima koje ova, jedna od najstarijih sarajevskih porodica, pokušava održati u glavnom gradu BiH.
Piše: Abela Purivatra
Brijačnica kao čuvar sarajevske tradicije
Ramiz, skoro cijeli svoj život dolazi u brijačnicu Skaka. Više od 55 godina, kaže. Jedan dio svog života živio je u gradu na Neretvi, u Mostaru. I tada je čak, jednom sedmično dolazio u Sarajevo kako bi se ošišao i obrijao u, kako kaže, svojoj brijačnici. U neko starije vrijeme svaki muškarac u Sarajevu imao je svog bricu. Danas, zanat je skoro pa nestao, a s njim je nestala i tradicija. Upravo zato, da prkosi vremenu, u ulici Bravadžiluk i danas je ostala jedna od najstarijih brijačnica u gradu, brijačnica Skaka.
Čak ni članovi porodice čije prezime brijačnica nosi ne znaju tačno vrijeme kada je otvorena u Sarajevu, ali znaju da postoji više od 350 godina. Godine 2016. brijačnica je renovirana. Na zidovima radnje okačene su fotografije pojedinih članova porodice Skaka, kao i slike najstarije sarajevske brijačnice, onakve kako je izgledala prošloga stoljeća. Halid Skaka, najmlađi je član porodice Skaka i entuzijasta da staru tradiciju održi. Kaže da je brijačnica njegovoj porodici jako važna i da će, iako su se vremena promijenila, učiniti sve da je sačuvaju. “Možda će vremenom ovaj posao postati ekonomski neisplativ, možda će se promijeniti kultura odlaska kod frizera ali jedno je sigurno. Ako posao ne nastavimo, brijačnica će ostati na istom mjestu i to kao muzej. Da podsjeća Sarajajlije i sve posjetioce koliko je nekada taj zanat bio cijenjen” – rekao je za Furaj.ba Halid Skaka.
Prijeka česma – legenda sarajevskih brijačnica
Gradske brijačnice, pa tako i brijačnica Skaka, nekada su bile mjesta okupljanja. Tamo se, pored uljepšavanja i dotjerivanja muškaraca, govorilo o raznim, životnim temama. Neke mušterije dolazile su radi brijanja, neke radi šišanja, a neke samo radi ‘čašice’ razgovora. Brice su kao poštovani majstori svog zanata uživali značajan ugled dok su pripremali nezaboravne rituale u mirišljavim prostorijama brijačnica. Oni najstariji dobro se sjećaju legende o Prijekoj ćesmi koja je potekla upravo iz tih razgovora. O Prijekoj česmi danas se zna jedino da je negdje na Vratniku i po pričama iz brijačnica ostavština je Gazi Husrev-begova. Ime je dobila po svom neobičnom, poprijekom položaju.
Da se ovakve priče ne zaborave i da se sačuva čar sarajevskih zanata, brijačnica Skaka ostat će na mjestu na kojem je otvorena prije 350 godina. Sačuvat će je sedma generacija porodice Skaka. Da prkose godinama, da prkose vremenu koje je zanat skoro odvelo u nestanak.
