Menu
Menu
Petronas tornjevi blizanci u Kuala Lumpuru, Malezija, predstavljaju spektakularno arhitektonsko dostignuće s impresivnim statistikama koje govore o njihovoj monumentalnosti. Sa svojih 88 spratova, 1800 vrata, 32 000 prozora, 765 stepenica, 29 sistema pokretnih stepenica i 76 liftova, ovi tornjevi su zaista remek-djelo inženjerske preciznosti.
Tekst i fotografije: Emira Azganović
Petronas tornjevi blizanci dobili su ime prema glavnim stanarima zgrada. Toranj 1 pripada nacionalnoj naftnoj kompaniji Malezije, Petronasu, dok Toranj 2 iznajmljuju velike kompanije poput Microsofta, Huawei Technologiesa, IBM-a, Bloomberga, Reutersa i drugih.
Za ovaj značajan nacionalni poduhvat bio je angažovan slavni arhitekt César Pelli, poznat i po projektovanju Svjetskog finansijskog centra u New Yorku. Petronas tornjevi kombinuju tradicionalnu islamsku arhitekturu s modernim dizajnom, simbolizirajući time značaj Malezije kao globalne sile u 21. stoljeću. Geometrijski oblici tornjeva odražavaju važna načela islama, poput jedinstva, harmonije, stabilnosti i racionalnosti što ih čini ne samo tehničkim remek-djelom već i kulturnim simbolom Malezije.
Vremenski rok izgradnje Petronas tornjeva smanjen je s osam na šest godina, što je dovelo do angažovanja dvije kompanije – jedne južnokorejske i druge japanske. Svaka od njih bila je odgovorna za izgradnju jednog tornja. Dodatno, odlučeno je da će prva kompanija koja završi izgradnju tornja preuzeti zaduženje za izgradnju visećeg mosta između tornjeva.
Sam proces iskopavanja temelja, koji su duboki 120 metara, trajao je čitavu godinu, predstavljajući do tada najdublje temelje ikad napravljene za jednu građevinu. Konstrukcija blizanaca je započela u aprilu 1994. godine, nakon rigoroznih testova, simulacija vjetra i strukturalnog opterećenja na objekat. Struktura tornjeva ogleda se u fleksibilnosti 80,000 kubičnih metara ojačanog betona i 37,000 tona čelika. Ovaj inženjerski podvig pokazuje visok nivo preciznosti i tehničke izuzetnosti, te je bio ključan za stvaranje Petronas tornjeva.
Svaki od Petronas tornjeva ima impresivnih 88 spratova i obuhvata više od 743,224.3 kvadratnih metara poslovnog prostora. Osim uredskih prostora, kompleks uključuje podzemnu garažu s kapacitetom za 4,500 automobila, muzej nafte, koncertnu dvoranu, džamiju te multimedijalni konferencijski centar.
Tokom gradnje Petronas tornjeva, inženjeri su suočavali s raznim izazovima, od kojih su neki zahtijevali inovativna rješenja kako bi se ispunili sigurnosni građevinski propisi. Tornjevi su morali izdržati vjetrove brzine do 65 milja na sat, što je otprilike jedna trećina brzine vjetra uragana Katrina.
Inženjeri su provodili temeljite testove kako bi osigurali stabilnost tornjeva. Korištena je vjetroelektrana za testiranje, prvo kroz kompjuterske simulacije, a zatim i kroz izgradnju stvarnog modela tornjeva. U jednom trenutku, kada je Toranj 2 dosegnuo 72. sprat, inženjeri su primijetili naginjanje od oko 25 milimetara od vertikale. Da bi ispravili ovaj problem, sljedećih 16 spratova naginjano je u suprotnom smjeru za 20 milimetara.
Za stalno praćenje vertikalnosti, geodeti su provjeravali tornjeve dvaput dnevno sve do završetka izgradnje. Ova pažljiva kontrola i prilagodbe tokom gradnje osigurale su da Petronas tornjevi zadovolje najviše standarde sigurnosti i stabilnosti, unatoč izazovima koje su inženjeri susreli.
Južnokorejski tim je u prosjeku gradio četiri sprata za jedan dan, a iako su s gradnjom krenuli mjesec dana poslije japanske kompanije, završili su svoj toranj sedmicu ranije. Kao priznanje za ovu uspješnu izgradnju, dobili su čast da sagrade dvospratni Sky Bridge koji povezuje dva tornja na 41. i 42. spratu.
Gornji sprat mosta, rezervisan za korisnike prostora u tornjevima, povezuje sobu za sastanke, restoran za menadžere i prostoriju za molitvu. Tornjevi Petronas otvoreni su turistima za razgledanje gradskog pejzaža odozgo. Jedna osmatračnica nalazi se na 86. spratu tornja 2, a druga je na visećem mostu koji povezuje ova dva tornja u zraku.
Viseći most, koji povezuje Petronas tornjeve, ima impresivne karakteristike. Dužine je 58,4 metra i težak 750 tona. Morao je biti ugrađen posebnom metodom između kula da ne bi pukao tokom jakih vjetrova. Konstruiran je tako da klizeći ulazi i izlazi u tornjeve dok se oni ljuljaju pod snažnim udarima vjetra. Proces testiranja i planiranja trajao je godinu, a gradnja dvije sedmice. Trebalo je 3 dana i 2 pokušaja da se ovaj, najveći viseći most na svijetu, podigne na njegovo trenutno mjesto, na visini od 170 metara iznad zemlje. Konačni rezultat je besprijekoran! Tornjevi su službeno otvoreni 31. septembra 1998. na 41. godišnjicu Malezijske nezavisnosti.
Tornjeve okružuju KLCC park s malim jezerom, stazama za šetnju i džogiranje, kao i fontanom na kojoj se igraju raznobojni snopovi svjetlosti, ispred koje se uvijek nalaze brojni posjetitelji koji kući žele ponijeti fotografiju s tornjevima u pozadini. Trgovački centri Suria KLCC koji se nalaze u podnožju tornjeva i dalje su jedno od najpopularnijih odredišta za kupovinu u Maleziji. U Petronas tornjevima nalazi se i koncertna dvorana Dewan Filharmonik Petronas, dom Malezijske filharmonije, koja važi kao jedna od najboljih svjetskih koncertnih dvorana u kojoj su svirale neke od najpoštovanijih svjetskih muzičkih zvijezda.
Osim trgovačkog centra i parka, Petronas Towers blizanci imaju i mnoštvo drugih atrakcija, uključujući umjetničku galeriju Petronas, kongresni centar Kuala Lumpur i Petrosains Science Center, interaktivni centar za otkrivanje znanosti koji prikazuje eksponate koji se odnose na naftnu industriju, od porijekla nafte, do najnovijih proizvoda na bazi nafte.
U prvobitnim planovima, glavni arhitekt César Pelli zamislio je tornjeve visoke 427 metara, koji su bile niži samo 15 metara od tadašnje najviše zgradu na svijetu, Sears tornja u Čikagu. Kada je premijer Malezije saznao za tu malu razliku, insistirao je da arhitekte i inženjeri pronađu način da tornjevi budu viši i ponesu titulu najviše građevine na svijetu, što su na kraju, s visinom od 452 metra, i uspjeli. Međutim, tu laskavu titulu zadržali su samo 6 godina, jer 2004. godine, Taipei 101 na Tajvanu je zauzeo prvo mjesto, koje je ubrzo prepustio dubajskom Burj Khalifi 2010. godine. Tornjevi su još uvijek najviši tornjevi blizanci na svijetu.
Austrijski padobranac Felix Baumgartner drži svjetski rekord u najvišem skoku padobranom sa zgrade. Naravno, skočio je s Petronas Twin Towersa u Kuala Lumpuru. Tornjevi su veliki izazov i drugim ekstremnim sportistima, tako se Francuz Alain Robert Spiderman, poznat po usponima na najviše građevine svijeta, 2009. godine nakon trećeg pokušaja, uspio popeti bez zaštitnog užeta na zgradu, koristeći se samo golim rukama. Dok su hiljade ljudi s ulice promatrale kako se Robert penje na vrh, policija nije bila oduševljenja, na vrhu su ga dočekali s lisicama i priveli ga u stanicu.
Najbolji način da posjetite tornjeve je da rezervišete karte OVDJE, zbog dugih redova i ograničenog broja karata pri kupovani na licu mjesta. Pri ulasku u tornjeve morat ćete pokazati vaše dokumente. Tornjevi su zatvoreni za posjete ponedjeljkom cijeli dan a petkom u periodu od 13 do 14:30h, dok ostalim danima rade od 9 do 19h.
U Maleziju smo putovali u novembru 2019. na poziv ureda Qatar Airwaysa iz Sarajeva. Qatar Airways iz Sarajeva preko Dohe leti za Kuala Lumpur i otok Langkawi.
Zato što jedan članak nije dovoljan….
