Jedna fotografija iz opkoljenog Sarajeva obišla je svijet i postala simbol dostojanstva, prkosa i snage žene u ratnim godinama. Na njoj je Meliha Varešanović, Sarajka čiji su držanje, elegancija i miran korak privukli pažnju svjetske javnosti, dok je grad živio pod opsadom.

Fotografija je nastala 1994. godine, sasvim slučajno, na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje. Snimio ju je britanski fotoreporter Tom Stoddart, koji je tog dana radio u Sarajevu. Meliha tada nije ni znala da je fotografisana, niti je mogla pretpostaviti da će prizor kojem je pripadala postati jedna od prepoznatljivih fotografija ratnog Sarajeva.

„Fotografija je nastala 1994. godine, a nastala je s jednim velikim bolom kada je umrla moja mama. Fotografija je nastala slučajno na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje“, prisjetila se Varešanović.

Stoddart je kasnije govorio da se, nakon što je snimio fotografiju, uplašio i potražio zaklon. Meliha je, međutim, nastavila svojim putem. Upravo taj trenutak – žena koja uspravno i smireno hoda gradom izloženim svakodnevnoj opasnosti – fotografiji je dao posebnu snagu.

Korak kao znak prkosa

Meliha je kasnije govorila da je ponosan hod dio njenog karaktera, ali i nešto što je naslijedila od majke. Tokom rata, kako je ispričala, nikada nije trčala.

Nije željela pokazati strah onima koji su posmatrali grad kroz nišane.

„Na svoj način sam željela da odagnam taj strah. To je bio poseban osjećaj prkosa, ponosa i inata“, kazala je.

Upravo su prkos i dostojanstvo postali neodvojivi od priče o fotografiji. U gradu bez normalnih uslova za život, svakodnevni odlazak po vodu, hranu ili druge potrepštine nosio je rizik, ali je Meliha nastojala zadržati osjećaj normalnosti.

Uprkos nedostatku struje, vode i hrane, brinula je o svom izgledu i štedjela ono što je imala.

„Jaka volja i navika, želja da živim i lijepo izgledam“, objasnila je govoreći o tome kako je uspijevala zadržati svoj izgled u ratnim godinama.

Fotografija koja je stigla do svjetskih časopisa

Fotografija je objavljena u brojnim svjetskim medijima, među kojima su bili časopis Life i Sunday Times. Ipak, Meliha dugo nije znala da je upravo ona žena s fotografije koja je obišla svijet.

Za njenu priču saznala je na neobičan način. U paketu s odjećom koji su joj poslale žene iz Engleske nalazio se primjerak časopisa Life. Na naslovnici je bila njena fotografija.

„To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Tek 2012. godine uslijedio je susret“, prisjetila se Varešanović.

Tada je priča o fotografiji dobila i lični nastavak, nakon što je upoznala fotografa koji je zabilježio njen hod kroz ratno Sarajevo.

Sarajevska Sophia Loren

Meliha Varešanović s vremenom je dobila nadimak sarajevska Sophia Loren, a njena fotografija ponovo je privukla pažnju međunarodne javnosti kada ju je magazin Cracked uvrstio među fotopriče o hrabrim ženama i buntovnicama iz historije.

Uz fotografiju je opisana kao žena koja je „donijela glamur u ratnu zonu“.

Danas se ta fotografija ne pamti samo kao dokument jednog ratnog vremena. Ona je postala dio vizuelne priče o Sarajevu, gradu čiji su stanovnici, uprkos strahu i svakodnevnoj opasnosti, nastojali sačuvati dostojanstvo, navike i osjećaj života.

Meliha Varešanović ostala je zapamćena upravo po tome: kao žena koja je kroz opkoljeno Sarajevo hodala uspravno, elegantno i bez trčanja, pretvarajući običan trenutak iz svakodnevice u fotografiju koju je upoznao cijeli svijet.

Plješevička prašuma kroz objektiv bihaćkog fotografa

Iako je grad Bihać najpoznatiji po rijeci Uni i nacionalnom parku po njenom imenom, veliki turistički potencijal predstavlja i planina Plješevica koja bihaćku kotlinu zatvara sa…

Iako je grad Bihać najpoznatiji po rijeci Uni i nacionalnom parku po njenom imenom, veliki turistički potencijal predstavlja i planina Plješevica koja bihaćku kotlinu zatvara sa zapada i jugozapada. 

Foto: Ammar Selmanović; IG: @view.finder27

Kada žele u planine, Bišćani najradije odlaze na Plješevicu, a njena bogatstva su neizmjerna. To je izduženi planinski vijenac koji se proteže kroz istočnu Liku u Hrvatskoj, a manji dio nalazi se na granici s Bosnom i Hercegovinom kod Bihaća.

Popularna je po aerodromu Željava kod Plješevice čija je izgradnja od iznimnog značaja za Bihać, a naročito po prašumi koja pripada omphalodo-fagetum vrsti prašuma. Pretpostavlja se da je plješevička prašuma stara između 1.000-3.500 godina, a postoje tvrdnje da je stara i do 6.000 godina.

Aerodrom Željava; Foto: Ammar Selmanović; IG: @view.finder27

Kao i za brojna druga mjesta u BiH, i za plješevičku prašumu vežu se mnoge legende, a jedna od najpoznatijih je da su na jednom mjestu u njoj spaljivane “vještice” i da se zbog toga taj dio zove Vražiji vrt u srednjem vijeku. Najraniji poznati klasični naziv za Plješevicu bio je latinski Alpes Ferreae, a do 16. stoljeća upotrebljavao se stariji srednjovjekovni naziv Vražji vrtal (prije Hortus Diaboli), tj. Vražiji vrt.

Drvo baljevac; Foto: Ammar Selmanović; IG: @view.finder27

Većina površine Plješevice na sjevernom i srednjem grebenu pokrivena je gustom šumom bukve i jele, dok se na jugu pretežu travnati pašnjaci. Na njenim gorskim stijenama raste desetak posebnih endema, npr. crveni jaglac (Primula portenschlagiana), plješivički klinčac (Dianthus monanthos) i dr. Na bosanskohercegovačkom dijelu prašume postoji i jedan izniman raritet – drvo baljevac čije je stablo staro nekoliko stotina godina.

Na ovom području često ćete vidjeti ljude koji pješače na čistom zraku starom cestom koja je izgrađena još za vrijeme Jugoslavije, a koja vodi prema granici sa Hrvatskom ali i na sami Aerodrom Željava.

Foto: Ammar Selmanović; IG: @view.finder27

Iako je put za dio prašume na Plješevici neprohodan i nepristupačan, nagrađivani bihaćki fotograf Ammar Selmanović je zahvaljujući svom sugrađaninu otkrio put koji vodi do prašume, te nije propustio priliku da zabilježi fenomenalne fotografije ovog bosanskohercegovačkog prirodnog blaga.

Pogledajte šta je zabilježio:

  foto: Ammar Selmanović     

tekst: S. Hodžić, furaj.ba/

Zato što jedan članak nije dovoljan…

DOLINA UNE POD VELIČANSTVENIM SNJEŽNIM PLAŠTOM

BIHAĆ, KRAJIŠKI BISER U ZAGRLJAJU MAGIČNE UNE

Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

POVEZANI ČLANCI