Putovanje u prošlost: Virtuelni muzej starih zanata

    Putovanje u prošlost: Virtuelni muzej starih zanata

    Teško je zamisliti da ćete se jednog dana prošetati sarajevskom Baščaršijom i ne čuti kuckanje kazandžija i vidjeti mandale na vratima malenih zanatskih dućana… A takvo vrijeme, vrijeme izumiranja, prijeti upravo starim zanatima koje bismo trebali njegovati i sačuvati od zaborava.

    Virtuelni muzej starih zanata

    Dvije verzije aplikacije

    Danas kada se mladi više ne odlučuju učiti zanate, kada domaći ne kupuju ili ne koriste zanatske proizvode, kada je zbog pandemije koronavirusa turista u gradu veoma malo, stari zanati su na rubu izumiranja. Istraživačka laboratorija Sarajevo Graphics Group i udruženje DIGI.BA odlučili su kroz virtuelnu realnost upoznati javnost sa historijom zanata sa Baščaršije i tako privući ljude da posjećuju zanatske radnje i u realnosti.  Tehnika interaktivnog digitalnog pripovijedanja kojom se bave veoma je atraktivna za gledaoce. U ovom projektu priče o zanatima priča glumac koji igra ulogu trojice zanatlija u crtežu čaršije. Aplikacija će biti besplatno dostupna online u dvije verzije, jedna za VR headset i druga za desktop računar. Download aplikacije će se moći izvršiti sa internet stranice projekta.

    Bozadžija, četkar i kazaz

    Zbog ograničenog budžeta odlučili su da u ovoj verziji aplikacije detaljnije predstaviti tri zanata: bozadžija, četkar i kazaz. Sva tri zanata su pred izumiranjem. Odabir zanata  je uradio kustos iz Muzeja Sarajeva Moamer Šehović, koji je obezbijedio i podatke o historiji zanata predstavljene u okviru aplikacije. Korisnici će saznati šta znače nazivi pojedinih zanata i koji od njih su se pojavili u kojem vremenskom periodu.

    Ovaj projekat ima za cilj da privuče pažnju na bogatstvo zanata na Baščaršiji i situaciju u kojoj se oni danas nalaze. Ekipu projekta čine poznate ličnosti kao što su reditelj Ahmed Imamović, scenarista Fatmir Alispahić, glumac Adnan Hasković, autor muzike Emir Bukovica, ilustrator Emir Durmišević i drugi. Nadaju se da će dosta ljudi, posebno mladih, biti zainteresirano za ovo virtuelno putovanje u prošlost. Možda će upravo ovaj projekat stvoriti pritisak javnosti da se pomogne u očuvanju zanata i motivirati nastavljanje te tradicije.


    Već 15-ak godina se bave digitalizacijom kulturnog naslijeđa. Zanati kao forma neopipljivog kulturnog naslijeđa uvijek su im bili interesantni, jer digitalne tehnologije imaju mogućnost da ih kvalitetno predstave i očuvaju.

    S. Hodžić, Furaj.ba