Jedna fotografija iz opkoljenog Sarajeva obišla je svijet i postala simbol dostojanstva, prkosa i snage žene u ratnim godinama. Na njoj je Meliha Varešanović, Sarajka čiji su držanje, elegancija i miran korak privukli pažnju svjetske javnosti, dok je grad živio pod opsadom.

Fotografija je nastala 1994. godine, sasvim slučajno, na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje. Snimio ju je britanski fotoreporter Tom Stoddart, koji je tog dana radio u Sarajevu. Meliha tada nije ni znala da je fotografisana, niti je mogla pretpostaviti da će prizor kojem je pripadala postati jedna od prepoznatljivih fotografija ratnog Sarajeva.

„Fotografija je nastala 1994. godine, a nastala je s jednim velikim bolom kada je umrla moja mama. Fotografija je nastala slučajno na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje“, prisjetila se Varešanović.

Stoddart je kasnije govorio da se, nakon što je snimio fotografiju, uplašio i potražio zaklon. Meliha je, međutim, nastavila svojim putem. Upravo taj trenutak – žena koja uspravno i smireno hoda gradom izloženim svakodnevnoj opasnosti – fotografiji je dao posebnu snagu.

Korak kao znak prkosa

Meliha je kasnije govorila da je ponosan hod dio njenog karaktera, ali i nešto što je naslijedila od majke. Tokom rata, kako je ispričala, nikada nije trčala.

Nije željela pokazati strah onima koji su posmatrali grad kroz nišane.

„Na svoj način sam željela da odagnam taj strah. To je bio poseban osjećaj prkosa, ponosa i inata“, kazala je.

Upravo su prkos i dostojanstvo postali neodvojivi od priče o fotografiji. U gradu bez normalnih uslova za život, svakodnevni odlazak po vodu, hranu ili druge potrepštine nosio je rizik, ali je Meliha nastojala zadržati osjećaj normalnosti.

Uprkos nedostatku struje, vode i hrane, brinula je o svom izgledu i štedjela ono što je imala.

„Jaka volja i navika, želja da živim i lijepo izgledam“, objasnila je govoreći o tome kako je uspijevala zadržati svoj izgled u ratnim godinama.

Fotografija koja je stigla do svjetskih časopisa

Fotografija je objavljena u brojnim svjetskim medijima, među kojima su bili časopis Life i Sunday Times. Ipak, Meliha dugo nije znala da je upravo ona žena s fotografije koja je obišla svijet.

Za njenu priču saznala je na neobičan način. U paketu s odjećom koji su joj poslale žene iz Engleske nalazio se primjerak časopisa Life. Na naslovnici je bila njena fotografija.

„To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Tek 2012. godine uslijedio je susret“, prisjetila se Varešanović.

Tada je priča o fotografiji dobila i lični nastavak, nakon što je upoznala fotografa koji je zabilježio njen hod kroz ratno Sarajevo.

Sarajevska Sophia Loren

Meliha Varešanović s vremenom je dobila nadimak sarajevska Sophia Loren, a njena fotografija ponovo je privukla pažnju međunarodne javnosti kada ju je magazin Cracked uvrstio među fotopriče o hrabrim ženama i buntovnicama iz historije.

Uz fotografiju je opisana kao žena koja je „donijela glamur u ratnu zonu“.

Danas se ta fotografija ne pamti samo kao dokument jednog ratnog vremena. Ona je postala dio vizuelne priče o Sarajevu, gradu čiji su stanovnici, uprkos strahu i svakodnevnoj opasnosti, nastojali sačuvati dostojanstvo, navike i osjećaj života.

Meliha Varešanović ostala je zapamćena upravo po tome: kao žena koja je kroz opkoljeno Sarajevo hodala uspravno, elegantno i bez trčanja, pretvarajući običan trenutak iz svakodnevice u fotografiju koju je upoznao cijeli svijet.

Bob staza na Trebeviću

Osim duboko urezanih sjećanja, na najveći sportski događaj u Jugoslaviji - Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine, danas podsjećaju i različiti objekti, kao što je…

Osim duboko urezanih sjećanja, na najveći sportski događaj u Jugoslaviji – Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine, danas podsjećaju i različiti objekti, kao što je bob staza na Trebeviću, izgrađeni u to vrijeme, koji stoje kao svjedoci da se takav spektakl dešavao upravo u našoj državi. 

Tako je za potrebe 14. zimskih olimpijskih igara 1984. godine na Trebeviću izgrađena bob staza koja je služila za takmičenje u bobu dvosjedu, četverosjedu i sankanju. Bob stazu je gradila, tada najbolja i najjača, njemačka firma Dayle. Radovi oko bob staze bili su povjereni profesoru Gorazdu Bučaru koji je s grupom arhitekata napravio tadašnje olimpijsko remek djelo. Gradnja ovakve bob staze nije bila zahtjevna samo građevinski nego i instalaciono, naročito zbog sistema hlađenja koji je bio povjeren profesoru Zlatku Đikiću. 

Bob staza na Trebeviću je karakteristična po tome što je napravljena za kombinovanu upotrebu za bob i sankanje, a to je nakon Sarajeva postao standard gradnje u svijetu. Start staze je na 1.108 mnv, cilj se nalazio na 982 m, a duga je 1.570 metara. Za gradnju ovakve staze bilo je potrebno sedam miliona dolara, i to je bio najskuplji objekt koji je izgrađen za Olimpijske igre 1984. godine. Osim što je bila najzahtjevnija za realizovati, bob staza je bila i jedna od najstrmijih i najbržih na svijetu, ali i jedna od najsigurnijih. Koliko je teško napraviti dobru stazu, potvrđuje i podatak da je danas u svijetu samo 13 licenciranih bob staza.

Na Olimpijskim igrama 1984. sankaška takmičenja gledalo je 20 hiljada ljudi, dok su takmičenja u bobu bila nešto posjećenija, pratilo ih je oko 30.000 gledatelja. Nakon Olimpijskih igara staza je korištena za takmičenja u sklopu Svjetskog kupa. Osim toga, velika atrakcija bio je čamac Vučko u kojem su i građani, njih sedam ili osam u jednoj vožnji, mogli uživati u svim čarima bob staze. Tako je ona nakon samih igara ostala samoodrživa, sve do početka rata i opsade Sarajeva, koja je počela 1992. Tokom agresije, pretrpljena su velika razaranja, pa je tako, nažalost, uništena i bob staza. 

Zahvaljujući velikoj ljubavi Sarajlija prema Trebeviću, ovoj planini se polako vraća nekadašnji sjaj, obnavljanjem postojećih i izgradnjom novih sadržaja. Danas je Trebević popularno mjesto za ugodne šetnje, trčanje, fotografisanje, kao i ekstremne sportove poput down-hill biciklizma. 

Pokrenuta je inicijativa za obnovu staze za bob i sankanje koja je trenutno osposobljena za suhe treninge, a u budućnosti bi trebala biti glavni regionalni trening centar. U blizini bob staze je i izlazna stanica Trebevićke žičare, kao i nekoliko lokala u kojima se možete udobno smjestiti i odmoriti nakon šetnje ovom čarobnom sarajevskom planinom.

Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

POVEZANI ČLANCI