Nebeski svod oduvijek je ljudima bio fascinacija, posebno noću kada se po njemu prospu blistave ledene zvijezde. Znaju li zvijezde koliko su nam važne ili na naše divljenje samo stidljivo trepću?
Ljudska potreba da raspetlja sve tajne, pa i tajne univerzuma, rezultirala je neobičnim vidom turizma – astroturizmom, kojeg, naravno, ne treba miješati sa astronomskim turizmom, koji uključuje putovanja u svemir, na koja bismo se također rado uputili.
Ovo je priča o drugim vrstama putovanja, priča o ljudima koji posjećuju tačke na Zemlji sa kojih je moguće posmatrati ledene zvijezde na mračnom nebu i pustiti ih da pričaju priče. Priče o ljudima koji čekaju svoju zvijezdu padalicu da zamisle želju koja se sigurno ostvaruje jer neke su želje vrijedne čekanja da se jedna zvijezda na dalekom nebu otkači i padne u bezdan.
Riječ je o mjestima koja su daleko od svjetlosnih zagađenja i turizma, koja zadnjih decenija bilježe rast zbog sve većeg broja rijetkih astronomskih događaja, poput pomračenja Sunca i posebnih meteorskih pljuskova, koji privlače na hiljade ljudi širom svijeta na najposebnije od svih posebnih lokacija.
Pa je tako Atacama, najsuša pustinja na svijetu, svojevrstan laboratorij za istraživanje svemira jer se nebo iznad nje smatra najmračnijim na svijetu. Čile je, treba reći, kolijevka razvoja astroturizma i sa svojih preko 30 zvjezdarnica najznačajnija astro turistička svjetska destinacija.
Ova vrsta turizma je u našoj zemlji još u uvijek u povoju ali zahvaljujući entuzijastima mnogo se radi na popularizaciji lokacija koje su pogodne za posmatranje neba.
Prostor na Velikom Polju na Igmanu jedna je od tih lokacija, uz rejon Oblih Brda kod Dejčića, i Lukomir. Ljubazni stanovnici i udaljenost od svjetlosnih zagađenja, čini ga idealnom kombinacijom, ne samo za promatranje Mliječnog puta i drugih zvjezdanih formacija, nego i za ruralni turizam. Tamnog neba, kojeg je inače u Evropi sve manje, ima i iznad Maglića te u rejonu Glamočkog polja.
Stručnjaci smatraju da Bosna i Hercegovina ima potencijala za astroturizam, navodeći kao dokaz satelitske snimke Evrope noću, na kojima se jasno vidi da najtamnijih zona ima u našoj zemlji. Istina, još uvijek smo daleko od dobijanja oznake međunarodnog parka tamnog neba, za razliku od susjedne Hrvatske, koja je na razvoju astroturizma učinila mnogo više.
U najvišoj, takozvanoj zlatnoj kategoriji, nalazi se Međunarodni park tamnog neba Vrani kamen, jedini takav u Hrvatskoj. Prostire se na osam hiljada hektara površine planine Papuk u neposrednoj blizini Daruvara. Hrvatski otok Lastovo, koji ima i svoj festival Lastovo u zvijezdama, također je omiljena destinacija astro turista. Zbog izoliranog položaja ovaj otok ima jednu od najnižih stopa svjetlosnog zagađenja u Evropi. Petrova gora – Biljeg izgubio je status parka tamnog neba zbog svjetlosnog zagađenja.
Mnoge turističke destinacije rade na privlačenju astroturista. Osim infrastrukture prilagođene promatranju noćnog neba, neki rezorti omogućavaju specijalizirane kurseve i radionice vezane uz astronomiju, ali i slušanje predavanja o svemiru, što astroturistima osim posmatranje neba i zvijezda, omogućava i razumijevanje astronomskih fenomena.
Na početku zamišljen kao Festival astrofotografije, nakon samo nekoliko godina održavanja postao je Dark Sky Festival, događaj koji okuplja fotografe i posmatrače neba generalnonebageneralno, a njihov broj iz godine u godinu raste. Jednom godišnje, na planini Visočici, krajem jula ili početkom augusta, okuplja ih poznati bosanskohercegovački dizajner i fotograf Kemal Bećirević.
Bosanskohercegovačkog astrofotografa Jasmina Dolamića svemir je očarao još u osnovnoj školi, a ljubav prema zvjezdanom nebu traje i danas. Prvu astrofotografiju snimio je 1. aprila 2019. mobitelom kroz okular teleskopa, a zahvaljujući savremenoj opremi, do danas je zabilježio niz impresivnih fotografija koje bi uskoro mogle krasiti njegovu prvu samostalnu izložbu.
Foto: Jasmin Dolamić
Foto: Jasmin Dolamić
Na krovu shopping-centra i hotela VEMA u Visokom smješten je jedini astronomski opservatorij u Bosni i Hercegovini. Opremljen savremenim teleskopom prečnika 35,5 cm i bazom s 145.000 nebeskih objekata, potpuno je automatiziran i otvoren za javnost. Iako prvenstveno ima edukativnu ulogu, njegovo otvaranje označava povratak ozbiljne astronomije u Bosnu i Hercegovinu i mali, ali značajan korak ka nebeskoj karti astroturizma.
