Ako je nešto u Bosni Bosna, onda je to Vareš, rekao je neko. Možda to jeste najveća vrijednost Vareša, ali Vareš je i Zvjezdangrad, mitski Vareš prije Vareša, koji je dobio ime po planini najljepšeg imena – Zvijezdi.
Fotografije: Općina Vareš
Ima u Varešu nešto veliko i drveno i prvo i najstarije i nešto na svijetu jedino i da, nešto kraljevsko.
Čega to još ima u gradiću, naseljenom od antičkih vremena, u kojem su rudarstvo i prerada željeza prisutni još od rimskoga doba, osim najveće rezerve pitke vode u zemlji?
Bogatstvo kulturnog i prirodnog naslijeđa čine Vareš pravom turističkom poslasticom. Stanovnici su sjajni domaćini, a višnje na torti su kulturne manifestacije poput Pekijade u Oćeviji, Art kolonije u Borovici te VaClaFa. Pješačke i biciklističke staze Via Dinarice i Zvjezdanih staza ljubiteljima prirode nude istovre- meno adrenalinski i umirujući do- življaj nekih od najljepših šumskih predjela jugoistoka Evrope. Vareški je kraj poznat i po vrhunskoj, organski proizvedenoj domaćoj hrani. Spomenut ćemo samo domaći koziji sir, pastrmku i vareški med. Ostalo ćete otkriti sami.
STARA CRKVA
Vareš je važno središte katoličanstva u Bosni, a Stara crkva najstarija sačuvana katolička crkva u našoj zemlji. Varešani je zovu Mala, posvećena je svetom Mihovilu, a postoji od 16. stoljeća. Nekoliko je puta gorjela, a zabilježena su dva najveća požara – prvi iz vremena Bečkog rata 1679. godine i drugi sa početka XIX stoljeća. Nanovo je građena, u istom obliku i mjerama. Zidove su radili hercegovački zidari, a svod domaći majstori. Ne koristi se u vjerske svrhe, ali je otvorena. Tu se održava festival VaClaF, koji privlači veliki broj muzičara i gostiju koji vole klasičnu muziku.
DŽAMIJA U KARIĆIMA
Prema predaji, džamiju je sagradio Hajdar-dedo, učenjak koji je u pohodima pratio sultana Mehmeda Fatiha. Napravljena od tesanog drveta bez eksera, izgledom se uklapa u ambijent. Neobjašnjiva enigma nalazi se u haremu, gdje u kamenu jednog od nišana uvijek ima vode, bez obzira na temperaturu vani. Predanja kažu da su to suze ožalošćenih. Vjeruje se da je voda ljekovita pa vjernici njome kvase kažiprst i uče dove za zdravlje.
KAMENI MOST
Kameni most priča nesretnu ljubavnu priču o Akifu i Anki. Dok ju je na dan vjenčanja čekao na drugoj strani rijeke, Akif je vidio kada je Anka pala s drvenog prijelaza u nabujalu rijeku. Skočio je za njom i na trenutak prije smrti uhvatio njenu ruku. Akifov otac utrošio je bogatstvo u gradnju mosta. Graditelji ga s dvije strane spojiše kako su se u zadnjem trenutku spojile ruke Anke i Akifa. U konstrukciji mosta ostavljen je otvor u koji je Jusuf položio dva zlatna prstena i tako posmrtno vjenčao mlade ljude.
PRAVOSLAVNA CRKVA
Pravoslavna crkva, posvećena Pokrovu presvete Bogorodice, izgrađena je 1891. godine. Na listu nacionalnih spomenika u BiH uvrštena je 2005., a 2009. sa pokretnom i nepokretnom imovinom proglašena je nacionalnim spomenikom kulture. Crkva se danas koristi povremeno, a u posjedu ima vrijednu zbirku ikona.
JEZERO SMREKA
Foto: Općina Vareš
Smještenom na oko jedan kilometar od Vareša, jezeru Smreka može se prići sa lokalnog puta. Na najdubljoj tački izmjereno je 110 metara. Jezero koriste kupači i ribolovci, a u januaru i februaru debljina leda na njemu iznosi i do 40 cm.
Foto: Općina Vareš
OĆEVIJSKE KOVAČNICE
Selo Oćevije je posljednje mjesto u Evropi gdje se željezo kuje na 800 godina star tradicionalni način, snagom vode. Danas postoje tri aktivne kovačnice u kojima se uglavnom proizvode poljoprivredne alatke i sačevi, sjekire i motike, ali i potkovice za konje i teško posuđe.
Fotografije: Samir Zahirović
Vrata oćevskih kovačnica širom su otvorena za sve posjetioce koji žele na licu mjesta svjedočiti nečemu što je davno izumrlo u cijeloj Evropi. Vrijedno je napomenuti da je Oćevija smještena u prirodnom okruženju stoljetnih šuma planine Zvijezde i idealan je izbor za jednodnevnu posjetu tokom koje ćete se i zabaviti i naučiti nešto novo.
SELA STRICA I ZARUĐE
Sela Strica i Zaruđe bila su prije rata pioniri u seoskom turizmu. Planinski zrak, tišina, pitom pejzaž te sve vrste domaćih proizvoda dobivenih organskim uzgojem privlače goste. Nadmorska visina od hiljadu metara pogoduje i razvoju zimskog turizma, pa sela posjeduju smještaj, restorane, ribnjak, ski lift i izletište.
PEĆINA I TUNEL PONIKVA
Pećina Ponikva na periferiji Vareša zlatni je rudnik za istraživače. U njoj su nađeni gornji dio lobanje špilj- skog medvjeda, naslage pećinskog mlijeka, mlađe paleolitske alatke, kao i komad harpuna.
Jedna je od pet u svijetu kroz koju cijelom dužinom prolazi saobraćajnica. Pećina tvori tunel, koji je osvijetljen i jedan je od najljepših u državi. Ispred tunela je saobraćajni znak, prvi takav u svijetu, koji upozorava na opasnost od stradanja šišmiša u sudaru s automobilima. Ovaj znak postao je vareška atrakcija.
Foto: Zlata Hodzic – Foto baza
Stanište je nekoliko vrsta šišmiša, između ostalih širokouhog šišmiša, endemske vrste u BiH. Osim širokouhog, Ponikvu naseljavaju veliki potkovasti šišmiš, mali potkovasti šišmiš, veliki mišouhi šišmiš, mali mišouhi šišmiš, veliki kasni šišmiš, šrajbersijev šišmiš te širokouhi šiš- miš i alpski dugouhi šišmiš.
BOBOVAC
I na samom kraju – kruna. Ni manje ni više nego kraljevska. Srednjovjekovni grad Bobovac, sjedište bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića. Istina je da su od nekadašnjeg kraljevskog utvrđenja impozantnih dimenzija ostale tek naznake, ali to ne zaustavlja turiste u obilasku i potrazi za nekim davnim vremenima. Ako upotrijebite maštu, možda čujete zveckanje mačeva kojim se vitezovi bore za naklonost lijepe dvorske dame ili šuštanje svilenih haljina. Omiljena lokacija za slikanje je bunar u koji je, navodno, prilikom bijega iz Bobovca kraljica Katarina bacila veliko blago koje nikada niko nije pronašao.
Pored ostataka zidina Bobovca, zanimljivo je njegovo okruženje. Osim tajanstvenog bunara, zapanjit će vas ljepota prirode i blistavih zelenih šuma čije krošnje pričaju najdivnije priče studenim potocima. Do Bobovca možete pješice iz pravca Kraljeve Sutjeske ili čak iz Vareša. Kruna vašeg izleta bit će sedam stoljeća star dokaz genijalnosti i odlučnosti bosanskih kraljeva da zaštite svoje kraljevstvo.
