Osim Keopsove, Kefrenove i Mikerinove piramide, kao i manjih piramida njihovih žena, na platou u Gizi nemojte propustiti da pogledate mali muzej u kojem je smješten jedan jedini predmet. Par hiljada godina stara, velika drvena barka, nekada davno preko reke Nil “odvodila” je umrle faraone u njihov vječni, zagrobni život.
Foto: Pixabay -NadineDoerle
Ivana Dukčević Budja, Furaj.ba 02.01.2012.
Blago prastarih faraona, misterije piramida i tajne mumija, ali i obale koralnog Crvenog mora, dovoljan su razlog zbog čega je Egipat danas jedna od najposjećenijih zemalja na svijetu. Zadivljujući spoj drevne istorije i kulture, duž najduže rijeke na svijetu na čijim je obalama nastala jedna od prvih, uređenih ljudskih civilizacija, izrodio je i jedan drugačiji, vid turizma – krstarenje Nilom, koji se može nazvati i krstarenje kroz istoriju.
Foto: Pixabay-gaia_hoo
Osim sfinge i piramida kraj Kaira nastalih 26 vijekova prije naše ere, koje još uvijek stoje na platou u Gizi kao najveće ikada sazidane kamene građevine na planeti, u samom gradu nalazi se jedan od najčuvenijih arheoloških muzeja na svijetu – Egipatski muzej u Kairu. Možda ste već ponešto vidjeli i u Luvru (u Parizu), Britanskom muzeju (u Londonu) ili drugim svjetskim muzejima… Ipak, u Egipatskom muzeju u Kairu možete pogledati najveći dio neprocjenjivog blaga drevne, egipatske civilizacije.
Foto: Pixabay – ahmedsameir
Osim Keopsove, Kefrenove i Mikerinove piramide, kao i manjih piramida njihovih žena, na platou u Gizi nemojte propustiti da pogledate mali muzej u kojem je smješten jedan jedini predmet. Par hiljada godina stara, velika drvena barka, nekada davno preko rijeke Nil “odvodila” je umrle faraone u njihov vječni, zagrobni život.
Foto: Pixabay – shadyshaker
U glavnom gradu Egipta ne bi trebalo propustiti posjetu bazaru Khan-Al-Khalili, starim džamijama i uvrnutoj atrakciji – “Gradu mrtvih”, starom groblju u kojem danas žive najsiromašniji stanovnici Kaira.
Stotinjak kilometara sjeverno od Kaira, na kraju velike delte Nila nalazi se Aleksandrija – najveća luka Egipta i osim piramida u Gizi, mjesto još jednog od nekadašnjih Sedam svjetskih čuda antike. Iako se „Faros”, prvi i najveći svetionik na svijetu više ne uzdiže na kraju doka kao nekada (sada je tu Kait-begova tvrđava), u ovom mediteranskom gradu možete obići druge atrakcije, kao što su katakombe Kom-El-Šugafa, park Montaz i nekadašnju kraljevsku rezidenciju.
Ako ste za obilazak Egipta izabrali krstarenje Nilom, južno od Kaira posjetićete Memfis – prvu prestonicu ujedinjenog egipatskog kraljevstva (oko 3000. godina p. n. e), kao i Sakaru sa do sada najstarijom, pronađenom piramidom Egipta – stepenastom piramidom faraona Zosera (ili Đosera). Još južnije, nalazi se svetilište Tuna-El-Gabal (“Sveta zemlja pod planinom”), sa hramovima bogova i grobnicama faraona u kojima su pronađeni i mumificirani ostaci životinja – najčešće kućnih ljubimaca.
Foto: Pixabay – MhmoudNashed
Krstareći nešto dalje ka jugu, ugledaćete ostatke Amarne – nekadašnjeg prestonog grada faraona Aknatona, inače muškog dela čuvenog kraljevskog para čija je ljepša polovina još čuvenija kraljica Nefertiti (što znači: “Ljepota je stigla”). Za vrijeme njihove vladavine, Egipat je postao poznat po velikim promjenama u shvatanjima umjetnosti, ali i religije. Kult boga Atona koji je ovaj kraljevski par osmislio negdje u XIV vijeku prije naše ere, smatra se začetkom prve monoteističke religije na svijetu, mnogo prije zoroastrizma, judaizma, hrišćanstva i islama.
Jedan od samo nekoliko odlično očuvanih hramova starog Egipta sagrađen je u XIII vijeku p. n. e. u Abidosu i posvećen egipatskom vrhovnom božanstvu Amonu. Nedaleko od njega nalazi se i Dendera – hram boginje Hator, ali iz kasnijeg perioda, kada su Egiptom vladali Ptolomeji, nasljednici generala Aleksandra Velikog.
Turistička ruta dolinom Nila, najčešće se završava u Luksoru. Jedini veći grad na jugu zemlje – u gornjem toku Nila kroz Egipat, idealan je za kulturno-istorijske sladokusce. Nalazi se na istočnoj obali rijeke i važi za izuzetno živopisan gradić. U neposrednoj blizini centra Luksora obavezno posjetite najveći i do sada najznačajniji hram pronađen u starom Egiptu – Karnak (XIV – XIII vijek p. n. e), kojeg je gradilo nekoliko veoma značajnih egipatskih faraona.
Osim Memnonovih kolosalnih figura, u Luksoru, na suprotnoj, zapadnoj obali rijeke Nil nalaze se i neki od najznačajnijih spomenika kulture ikada pronađenih u Egiptu. Kada su svoju prestonicu iz sjevernog Memfisa prebacili na jug (XVI – XI vijek p. n. e) – u Tebu, egipatski faraoni prestali su da grade piramide i počeli da se sahranjuju u skrivenim grobnicama na nekoliko spratova ispod zemlje, koje su dubili u okerastim, krečnjačkim brdima uz Nil, na obodu pustinje. Danas se ova neprocenjiva riznica egipatske kulture, sa drevnim grobnim odajama, sarkofazima i hijeroglifima oslikanim zidovima zove „Dolina kraljeva” i neizostavan je dio posjete svakog turiste.
Foto: Pixabay – Skitterphoto
Ako poželite da vidite baš sve, na par sati vožnje u konvoju autobusa i pod pratnjom egipatske turističke policije (većinom je svuda tako), u ranim jutarnjim časovima možete napraviti izlet do Abu Simbela, čuvenog hrama faraona Ramzesa II. Sagrađen u XIII vijeku p. n. e, danas se nalazi oko 70 metara iznad lokacije na kojoj je prvobitno sagrađen. Naime, kada se početkom 60-tih godina XX vijeka rodila ideja o gradnji ogromne brane na Nilu, kod Asuana, pod patronatom UNESCO-a organizovana je za ono vrijeme nevjerovatno skupa, 40 miliona dolara teška akcija prebacivanja hrama – kamen, po kamen, sa jedne na drugu lokaciju. Ovo je urađeno kako se puštanjem vode po izgradnji brane, spomenik kulture od neproceljivog značaja za istoriju čovječanstva, ne bi našao u vodi.
Veoma često, ture krstarenja Nilom završavaju se višednevnim odmorom turista u odličnim, a cijenama prilično pristupačnim hotelima na obalama Crvenog mora. Šarm-el-Šeik ili Hurgada – odlučite sami. Iz Šarm-el-Šeika polaze veoma posjećeni izleti do jednog od najstarijih manastirskih kompleksa – Svete Katarine, na sinajskoj gori, u kojem se po predanju nalazi Gorući grm, kroz koji se Bog javio Mojsiju (Stari Zavjet)… Sa druge strane, iz Hurgade možete otići da ronite među koralima toplog Crvenog mora, ili da u pustinji, zajedno sa beduinima posmatrate zalazak sunca.
