Istražite regiju Kvarner kroz frankopansku baštinu

Istražite regiju Kvarner kroz frankopansku baštinu

Iako utjecaji Frankopana sežu mnogo dalje, ishodište njihove moći je regija Kvarner u kojoj se nalazi glavnina njihove baštine

Otok Košljun

Autor: Samila Ivković

Krčki knezovi Frankopani obilježili su skoro šest vjekova hrvatske historije. Članovi ove velikaške porodice bili su nosioci političkog, društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja Hrvatske. Iza njih su do danas ostali brojni objekti, rasprostranjeni širom Primorsko-goranske županije u Hrvatskoj, koji prizivaju duh prošlosti, intriga, sukoba, kulture, pismenosti i religioznosti. 

Zbog njihove iznimne vrijednosti, te s ciljem obnove, očuvanja, zaštite i održivog korištenja materijalne i nematerijalne baštine, Primorsko-goranska županija pokrenula je strateški projekt Putovima Frankopana, kojim je određena i kulturno-turistička tura koja obuhvata 17 kaštela, utvrđenih gradova, dvoraca i tri sakralna kompleksa. Tim povodom smo i mi boravili u ovom dijelu Hrvatske i imali smo čast, da s novinarima iz cijelog regiona, kroz ovu turu zaplovimo u vrijeme Frankopana.

ISTRAŽIVANJE BAŠTINE

Dvorac Nova Kraljevica bio je prva stanica na našem putovanju i poziv na istraživanje bogate materijalne i duhovne baštine Frankopana. Pri ulasku u ovo zdanje, naprosto smo se osjećali kao da plovimo daleko u prošlost. Uživali smo u ugodnoj atmosferi i divno uređenom ambijentu, dok je za toplu dobrodošlicu bio zadužen Petar Kopanica, penzioner obučen u srednjovjekovnu odoru kneza Nikole četvrtog Frankopana.

U okviru dvorca posjetili smo i interpretacijski centar u kojem se odvijaju zanimljivi programi, a kroz nesvakidašnju interaktivnu izložbu smo dobili uvid o tome ko su zaista bili Frankopani.

Nakon ove posjete, iskoristili smo priliku da obiđemo i Suncem okupan Krk i istražimo njegove čarobne uličice. Neizostavna stanica bio je kaštel koji je porodica Frankopan tri vijeka gradila sa svrhom odbrane grada. Na drugom spratu okrugle kule krenuli smo u obilazak cijelog kaštela, šetajući zidinama s kojih se pruža neodoljiv pogled na sve strane svijeta.

S Krka smo turističkom brodom zaplovili do otočića Košljuna, u čijem središnjem dijelu je smješten franjevački samostan s reprezentativnim renesansnim crkvenim zdanjem i unutrašnjim dvorištem. U kompleksu se nalazi i muzejska postavka, bogata etnografska, arheološka i sakralna zbirka, te biblioteka. Ono što će vam potpuno oduzeti dah je priroda ovog otočića, na kojem se nalazi više od 400 različitih biljnih vrsta.

I naredni dan našeg boravka u regiji Kvarner bio je u znaku Frankopana, a naša prva stanica bio je manastir Gomirje, najzapadniji pravoslavni manastir u Evropi smješten u srcu Gorskog kotara. Dočekalo nas je ljubazno i nasmijano lice oca Mihajla, koji nam je dao uvid u vezu ovog manastira s Frankopanima. Godine 1621. Vuk Krsto Frankopan uz manastir je podigao kulu, koja je gotovo sto godina kasnije pretvorena u zvonik. Odavde smo produžili do dvorca Severin, u kojem je odrastao Fran Krsto Frankopan, posljednji muški član porodice. Dvorac je podignut u carstvu zelenila, nad strmom obalom rijeke Kupe, a danas je zaštićen i proglašen spomenikom parkovne arhitekture.

Putovi Frankopana odveli su nas i do dvorca Stara Sušica koji je također pripadao velikaškoj porodici Frankopan, a kojeg čak ni Osmanlije nisu uspjele osvojiti. Ova šumska zvijezda Ravne gore, već desetljećima je igralište za dječiju maštu, prostor za učenje i druženje. Ništa manje fascinantan od ostalih nije ni kaštel Grobnik, koji je od 13. do 17. vijeka pripadao Frankopanima. O životu u Grobniku svjedoči i legenda koja kaže da se jedan od Frankopana zagledao u lijepu pučanku Lucu, koja ga je odbila. Kada je naredio straži da je dovede u kaštel, pobjegla je i bacila se u ponor. Mjesto odakle je skočila i danas se zove Lucinski vir. Danas se ovdje možete odmoriti, popiti kafu, te uživati u raznim kulturno-zabavnim sadržajima, kao i u muzejskoj postavci.

STARI MEDITERANSKI GRAD

U duhu Frankopana, prošao je i naš posljednji dan u regiji Kvarner. Prošetali smo kroz centar starog mediteranskog grada – Novog Vinodolskog, te smo zavirili u Kvadrac, jedini ostatak kaštela kojeg su ga 13. vijeku podigli Frankopani. Tu je 1288. godine napisan Vinodolski zakon, najznačajniji pravni tekst o srednjovjekovnom životu na ovim prostorima. Njime su uređeni odnosi i riješen sukob između Vinodola i krčkih knezova. Razrađeno je krivično i baštinsko pravo, te su propisana kazne za krađu, uvrede i ubistva. Smrtna kazna nije postojala. U obnovljenom frankopanskom kaštelu danas se nalazi Gradska uprava, Gradski muzej i galerija, Gradska čitaonica i biblioteka, te galerija Turnac u istoimenoj kuli.

Novi Vinodolski

Nastavili smo Putovima Frankopana i stigli do Kaštela Drivenik, koji je prvobitno bio izgrađen od drveta, po čemu je i dobio naziv. Frankopani su njime branili i nadzirali promet kroz Vinodol. Odavde smo stigli i do naše, za ovu trodnevnu turu, posljednje stanice – kaštela Trsat, s kojeg se pruža panoramski pogled na grad Rijeku. Ovo je idealno mjesto za šetnju, kafu i razgledavanje znamenitosti, prije svega kaštela koji potječe iz prahistorije. 

Iako nismo posjetili sve što kulturno-turistička tura Putovima Frankopana nudi, toplo vam preporučujemo da posjetite regiju Kvarner, te da osim uživanja u Suncu, moru i idealnom odmoru koji nudi, obiđete i baštinu porodice Frankopan.