Kada vas upitaju kada je najbolje posjetiti Istanbul i kada je grad najljepši, slobodno odgovorite – uvijek. Ne postoji doba godine u kojem vas ovaj grad neće osvojiti magijom svoje historije, kulture, tradicije, slikovitim pejzažima, ljubaznim ljudima… Grad koji se prostire na dva kontinenta, u kojem zvanično živi 17,5, a nezvanično više od 20 miliona ljudi, okupirat će sva vaša čula i uvijek će vam nedostajati vremena da posjetite sva mjesta koja treba posjetiti i vidite sve što treba vidjeti.
Piše: Almasa Bajrić
Ovoga puta smo osim Istanbula na kopnu, imali priliku osjetiti i podjednako magična, izazovna i neodoljiva mora Istanbula. Ekipa Business Magazine boravila je krajem oktobra u Istanbulu na poziv Ureda za kulturu i turizam Ambasade Republike Turske u Bosni i Hercegovini. Povod za posjetu bila je Predsjednička 3. međunarodna utrka jahti, takmičenje za jahte u IRC klasi u kojoj je učestvovalo više od 600 učesnika u 86 timova iz 28 zemalja. Jedina utrka jahti na svijetu koja se organizira između dva kontinenta. Prva etapa Predsjedničke 3. međunarodne utrke jahti za Kup Halikarnasa, održana je u maju ove godine u jugozapadnoj regiji Mugla, a vožena je od Marmarisa do Bodruma.
Naši domaćini su se pobrinuli da doslovno svaki trenutak u Istanbulu budu ispunjen doživljajima koje će, barem novinarska ekipa, dugo pamtiti. Trudili su se i uspjeli naći pravu ravnotežu u obilasku historijskih znamentosti, najpopularnijih turističkih mjesta, restorana sa najukusnijim delicijama, otkrivajući nam i Istanbul koji teško da ćete naći u turističkim vodičima. Ono što sigurno znamo da će svaki slijedeći odlazak u Istanbul jedna od destinacija koju moramo posjetiti biti Sevda Gazozcusu i probati još neki od desetina ukusnih sokova sa soda vodom. Jer okus soka sa crnim dudom obećava da su i ostali sokovi različitih ukusa podjednako ugodni i osvježavajući.
Nastojeći da niti jednog trenutka gosti ne osjete napor posjeta turističkim atrakcijama ovog megalopolisa, naši domaćini su nam nenametljivo pokazali neka od ključnih mjesta zbog kojih je i Napoleon smatrao da kada bi svijet imao glavni grad, onda bi to vjerovatno bio Istanbul.
Najpoznatija istanbulska džamija Sultan Ahmet ili Plava džamija, kako je još zovu, još je u fazi renoviranja. U neposrednoj blizini se nalazi džamija Aja Sofija, ispred koje kolone turista strpljivo čekaju ulazak i obilazak, nevjerovatnom arhitektonskom rješenju starom gotovo 17 stoljeća, koje se nalazi na listi UNESCO svjetske zaštićene baštine. U džamiji smo boravili tokom ikindija namaza, ali za razliku od većine džamija u kojima u vrijeme molitve nema posjeta, ovdje će vas ljubazno osoblje napomenuti da ne prilazite dijelu u kojem se obavlja namaz, a vodiči turistima šapuću podatke o nevjerovatnoj historiji, arhitekturi i unutrašnjem uređenju Aja Sofija.
Ljubaznošću naših domaćina posjetili smo i Crkvu Svetog Đorđa – sjedište Vaseljenske patrijaršije, koja se nalazi Feneru, dijelu Istanbula. Crkva je sjedište patrijaršije od 1601. godine. Veliki zlatni ikonostas ukrašen je scenama iz Hristovog života, detaljima iz života drugih svetitelja i mučenika.
Najznačajniji dio crkvenog enterijera je čuveni, crni stub za koji se vjeruje da je za njega bio vezan Isus Hrist prije raspeća na Golgoti.
U čuvenoj istabulskoj ulici Istiklal smještena je Crkva Svetog Ante Padovanskog, najveća katolička crkva u Istanbulu. Crkvu je prvobitno sagradila 1725. italijanska zajednica u Istanbulu, ali je kasnije srušena i zamijenjena sadašnjom bazilikom, izgrađenom između 1906. i 1912. godine u stilu venecijanske gotike.
Još jedno fascinantno mjesto, spomenik ljudskom znanju, umijeću i graditeljskim sposobnostima je Cisterna Bazilika ili Yerebatan Saray, udaljena nekih 150 metara od Aja Sofije. Ovaj objekat je bio ključni dio sistema vodosnabdijevanja vizantijskog Carigrada. Ovaj ogromni rezervoar, čiju unutrašnjost krase 336 mermernih stubova visine 14 do 15 metara, ima površine od 9.800 metara kvadratnih, pogodan za skladištenje oko 80.000 metara kubnih vode.
Prije restauracije 1985. godine, turisti su Cisternu obilazili čamcima, a nakon što je te godine iz Cisterne izvučeno 50.000 tona blata izgrađene su platforme, kojima šetaju turisti, obilaze objekat u kojem mogu vidjeti i niz skulptura, nastalih u prošlom i ovom stoljeću. Ako vam se ambijent Cisterne Bazilike čini odnekud poznat, razlog je vjerovatno u činjenici da su u njoj snimljeni neki od svjetskih blockbustera poput Iz Rusije s ljubavlju, jedan od filmova iz serijala o Jamesu Bondu te ekranizacija romana Inferno Dena Browna.
Posjetu Istanbulu je nemoguće zamisliti bez obilaska Kapali Čaršije, vjerovatno najveće pijace na svijetu sa oko 4.000 radnji. Ljubazni trgovci vas prilično glasno zovu da posjetite i trgujete baš u njegovoj radnji, jer nigdje nema bolje kože, zlata, cipela, torbi, suvenira… Trgovina na turski način iz prve ruke.
Pijaca začina ili Misir Čaršija kako je ovdje zovu je mjesto koje će vas oduševiti bojama, mirisima, zvucima… Ljubazni trgovci vam nude da probate njihove ukusne slatkiše, od turskih lokuma, baklave, ušećerenog voća, čajeve sa stotinama različitih okusa, suvenire, odjevne predmete… Ali i pistacije, bademe, lješnike, masline u svim bojama, različite vrste turskih sireva…
Još jedna turistička, historijska znamenitost Istanbula je Galata toranj koji se nalazi u evropskom dijelu grada. I ovdje turisti čekaju u redu da bi se popeli na kulu visoku 61 metar, sa čije terase se pruža prekrasan pogled. Do vrha kule stižete liftom i uz pomoć nekoliko desetina stepenica. Spuštate se uskim stepeništem između zidova debelih oko 3,5 metara. Prvi Galata toranj izgrađen je 528. godine tokom vizantijskog perioda, ali je srušen tokom krstaških ratova. Trgovci iz Đenove izgradili su novu kulu 1348. koja i danas stoji.
Za sladokusce Istanbul pruža neograničene mogućnosti za gastro turizam, istraživanje okusa tradicionalne, ali i moderne turske kuhinje. Novinarska ekipa u Istanbulu imala je priliku kušati delicije od općepoznatih turskih kebaba, pida, različitih vrsta meze i slatkiša. Vrhunac je, ipak, bila posjeta restoranu Mürver u Galataportu, objektu različitih namjena smještenom duž 1,2 kilometra obale u četvrti Karaköy u Istanbulu. Za nas je kuhao Mevlut Ozkaya, mladi kuhar kojem je Michelin dodijelio zvjezdicu za njegovo kulinarsko umijeće. Nazive jela koje smo jeli smo zaboravili, no ukus nećemo sigurno.
Historija, kultura, hrana, trgovina, ljudi, kopno, more… Sve to i mnogo više čini magiju Istanbula.
