Katedrala Srca Isusova u Sarajevu jedan je od nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Doći u Sarajevo, a ne posjetiti sarajevsku katedralu, jedan od najvećih simbola ovog grada, gotovo je isto kao da niste otišli na Baščaršiju.
Foto: Enhad GORALIJA
Ova nezaobilazna turistička atrakcija glavnog grada BiH, od 1889, kad je blagoslovljena, stub je duhovnog života katoličkog stanovništva u Sarajevu, a posvećena je Srcu Isusovom, čiji naziv i nosi.
Katedrala u Sarajevu nalazi se u općini Stari Grad, na atraktivnoj lokaciji do koje vode glavne gradske šetnice. Izgrađena je na inicijativu Josipa Stadlera, prvog vrhbosanskog nadbiskupa nakon ponovne uspostave redovne crkvene vlasti u BiH. Stadler je bio ustoličen u maloj drvenoj crkvi sv. Ante na Bistriku, a jedna od prvih Stadlerovih briga bila je gradnja katedrale u Sarajevu, te je tako 1884. godine otpočeo s gradnjom.
Izgradnja katedrale bila je ponuđena Heinrichu Ferstelu, koji je iste godine u Beču izradio projekt i predložio da se izgradi crkva u romaničkom stilu. No, taj projekt je bio i suviše skup za sarajevske prilike. Ferstel je zgradu locirao na mjestu koje je u međuvremenu zaposjela vojska da bi tu izgradila svoj oficirski kasino, tako da je cijela ideja propala. Rješenje se tražilo iznova, a Friedrich von Schmidt, profesor Akademije primijenjenih umjetnosti u Beču, preporučio je Josipa Vancaša uz obećanje da će pomoći pri projektiranju tako značajnog objekta.
Vancaš je došao u Sarajevo kao mlad, ali vrlo solidno obrazovan i talentiran arhitekt. On je Stadleru nudio rješenja na koja ovaj nije imao što prigovoriti, a tek dovršena katedrala u Đakovu, bila je obojici veliki uzor na kojem su se okušavali mnogi majstori koji su poslije i sami prenosili svoja iskustva u Sarajevo.
Tokom zime 1884. godine, u novoformiranom ateljeu Josipa Vancaša, načinjeni su svi izvedbeni nacrti. Vancaš je postao samostalan poduzetnik, a katedrala je zamišljena kao građevina s prostorom koji bi primio 1.200 ljudi i vrlo jednostavnog vanjskog izgleda, od golog kamena. Objekt je završen i blagoslovljen 15. septembra 1889. godine.
Kombinirajući elemente romantike i gotike, Vancaš je stvorio sintezu po kojoj se ovaj objekt izdvaja od ostalih te vrste. Vanjska dužina katedrale iznosi 41,9 m, a širina 21,3 m. Pročelje je ukrašeno s dva masivna tornja visine 43,22 m, a iznad svetišta ponosno se diže toranj visine 33 m. Ispod tornjeva nalazi se vodoravni pročelni luk, a ispod njega bogato ukrašena rozeta od kamena i vitražnog stakla. Ispod rozete smješten je kip Srca Isusova, kojem je Stadler posvetio katedralu i nadbiskupiju. Iznad blagog gotičkog nadvratnog luka u timpanu ugrađen je reljef Presvetog Trojstva izrađen po nacrtu Aleksandra Seitza.
Vitraži su rađeni u Innsburcku, a glavni oltar je izrađen od italijanskog mramora. Dvije freske u svetištu su djelo Aleksandra Seitza kao i one u pokrajnim lađama na unutarnjim zidovima tornjeva. Svetište je odijeljeno od glavne i pokrajnih lađa željeznom ogradom koju je izradio Antun Biro iz Beča, a po nacrtu Josipa Vancaša.
Pod je izrađen od takozvanih Wienerberških pločica, koje su u ono vrijeme bile veoma tražene. U katedrali se nalazi grobnica Josipa Štadlera, a pored samog ulaza u katedralu podignut je spomenik poglavaru katoličke crkve, papi Ivanu Pavlu II, koji je posjetio Sarajevo 1997. godine.
Katedrala za vrijeme rata nije bila direktno pogođena, ali je od gelera bakreni krov bio oštećen na 580 mjesta, a vidna su oštećenja i na vanjskim zidovima. Katedrala Srca Isusova je 2005. proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, što dovoljno govori o značaju ovog, uistinu, specifičnog, vjerskog objekta. Unutrašnjost katedrale je obnovljena u periodu od 27. septembra 2010. do 15. oktobra 2011. U septembru 2019. godine obilježila je 130. godišnjicu.
Mnogi turisti koji posjete Sarajevo, uz sve atrakcije grada, uvijek rado obilaze katedralu iz koje nose divne uspomene zahvaljujući njenom unutarnjem uređenju i vanjskom skladu. Kada god prođete pored katedrale, ispred ćete vidjeti okupljene posmatrače kako fotografišu objekt i uživaju u njegovoj ljepoti. Pridružite im se i otkrijte sve čari Katedrale Srca Isusova!
Samila Ivković, Furaj.ba
