Muzejska zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke, sastavljena od 1.200 artefakata, svjedoči o bogatstvu i raznovrsnosti islamske kulture i tradicije nastale na prostorima Bosne i Hercegovine u proteklih skoro pola milenija. Dio ove zbirke uključen je u postavku nazvanu „Muzej knjige“, s namjerom da se korisnicima i posjetiocima predstavi odnos prema knjizi, njen historijski put nastanka, umnožavanja, korištenja i čuvanja na prostoru Bosne i Hercegovine.
U ovoj muzejskoj postavci prikazani su gotovi svi segmenti građe Gazi Husrev-begove biblioteke, te izdvojeni raritetni muzejski eksponati koji zajedno predstavljaju zaokruženu cjelinu onog što ovu instituciju čini prepoznatljivom u cijelom svijetu.
Muzejska postavka podijeljena je na trinaest tematskih oblasti: Gazi Husrev-beg, najstarija knjiga u BiH, skriptorij u Foči iz 16. stoljeća, prva štamparija u Osmanskom carstvu, prve štampane knjige i novine u BiH, medrese i biblioteke, rukopisi Kur’ana, ulema, Biblioteka u ratu (1992-1995), džamija, kaligrafija, mjerenje vremena i historijat Islamska zajednice u BiH.
Ukoliko posjetite Muzej knjige možete naučiti više o masovnijem prisustvu rukopisne knjige u Bosni, posebno one s islamskom tematikom, koje je moguće pratiti od prvih desetljeća XVI stoljeća, odnosno rukopisne literature koju su sa sobom u Bosnu donijeli pripadnici osmanskog vojnog staleža. Od tada su domaći prepisivači počeli umnožavati rukopise pojedinačno i institucionalno, putem skriptorija, zatim pisati komentare na navedena djela, te sastavljati originalna naučna i umjetnička djela.
Među brojnim rukopisima posebno se ističe bogata zbirka rukopisa Kur’ana donesenih iz islamskih centara ili prepisivanih u BiH od kraja 15. do kraja 19. stoljeća. Jednako snažno pažnju privlači njihova kaligrafija, iluminacija i povezi.
BiH je uvijek imala elitnu ulemu koja se školovala u domaćim školama i medresama, ali i širom islamskog, a kasnije i zapadnog svijeta.
Biografije dijela ove bosanskohercegovačke elite, u društvu označene kao ulema (učenjaci), prezentirane su u posebnom odjeljku ovoga muzeja, kao i škole i biblioteke u kojima se knjiga umnožavala, čuvala i koristila.
U Muzeju knjige možete upoznati i raznovrstan instrumentarij za mjerenje vremena, koncizno predstavljen razvojni put Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i spašavanje knjižnog blaga Gazi Husrev-begove biblioteke, posebno tokom posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu, koji sadržajem upotpunjuju jedinstveni koncept ove postavke: posjetiocima predstaviti razvojni put prisustva i proizvodnje knjige u Bosni i Hercegovini, od najstarijeg rukopisnog primjerka, prepisanog 1106. godine, do kodeksa Mehmeda Handžića nastalih u prvoj polovini prošlog stoljeća.
Najviše pažnje u Muzeju knjige privlači odjeljak sa najstarijom knjigom u Bosni i Hercegovini. Teološko-mističko djelo iz 1106. godine Ihja ulumid-din, odnosno Encikopedija islama, Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija rukopis je čak 300 godina stariji od Sarajevske hagade i 85 od Povelje Kulina bana.
_______________________________________________________________________________________________
