Kada se govori o prašumama, mnogi vjeruju da je jedina prašuma u Bosni i Hercegovini Perućica koja se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Ipak, Bosna i Hercegovina ih pored Perućice ima još.
Perućica; Foto: Furaj.ba
U našoj državi postoji čak dvanaest prašuma. Neprocjenjivo je to prirodno bogatstvo koje je dom brojnim endemskim biljnim i životinjskim vrstama. Prašume u našoj zemlji dom su životinjama poput vukova, medvjeda, divljih koza, srndaća, lisica, veprova i kuna, kao i orlova, sokolova, tetrijeba, kosova, jarebica…
Kada su u pitanju biljne vrste najzastupljenija su stabla bukve i jele, bijelog i crnog bora, hrasta, javora, brijesta, jasena, smreke… Podsjećamo da je nedavno prašuma Janj kod Šipova uvrštena na listu UNESCO-a u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope”.
Ovo su prašume koje Bosna i Hercegovina još uvijek brižno čuva:
Perućica je smještena na dinarskoj planini s najvišim vrhom BiH od 2.386 m n/v – Magliću. Najvrijednija je niska bisera na đerdanu prirodnog blaga Nacionalnog parka Sutjeska, te strogo zaštićen rezervat. Nalazi se na tentativnoj listi UNESCO-a. Duboko u njenim šumama, na rijeci Perućici ukras je prirode, njen geomorfološki spomenik, vodopad Skakavac. Visok je preko 70 metara, čaroban u svom padu. U njenom podnožju smješteno je i Trnovačko jezero – prirodni fenomen u obliku srca.
To je samoobnavljajuća prašuma. Odnosno, ako drvo padne, niko ga ne uklanja niti pomjera, nego na mjestu gdje je palo ostaje godinama sve dok ne istruhne.
Prašuma Јanj je strogi prirodni rezervat, površine od 295 hektara, od kojih je izdvojeno 58 hektara u kojima je zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost. Prašumu čine stabla bukve, jele, javora, brijesta, jasena i smreke. Zaštićena je UNESCO-m.
Strogi prirodni rezervat „Prašuma Janj“ smještena je u zapadnom dijelu entiteta RS u općini Šipovo. U širem okruženju nalaze se rijeka Pliva sa Plivskim jezerom,Vrbas, Sana i Janj. Najbliži urbani centar je grad Šipovo, od koga je prašumski rezervat udalјen 30 km.
Bobija
Jedna od najvećih prašuma u BiH nalazi se na području Grmeča, u sastavu općine Sanski Most, a prostire se na površini višoj od stotinu hektara. U njoj su najzastupljenija stabla bukve i jele, bijelog i crnog bora, hrasta, javora, brijesta, jasena i smreke. U prašumi Bobija ima stabala koja su starija od 500 godina. U njenoj blizini se nalazi i poznati prirodni fenomen Bobijaško oko.
Malo je poznato da padine planine Bjelašnice kriju jedinstvenu prašumu – Ravnu Valu, jedinu u Kantonu Sarajevo. Jedinstvena je to prašuma gdje visina pojedinih stabala doseže i do 40 metara, komadić netaknute prirode u kojoj čovjek nije imao nikakvu, osim naučnu intervenciju. U prašumi Ravna Vala, osim drugih divljih životinja, živi i mrki medvjed koji je je najveća divlja životinja u Bosni i Hercegovini, a dom je i brojnim drugim endemskim i reliktnim vrstama. S Bjelašnice kroz prašumu možete prošetati do Igmana. U oba pravca staza je duga 8 km kilometara, i cijelom dužinom pogodna je za porodičnu šetnju sa manjom djecom.
Glavne šumske vrste drveta su jela i bukva, ali se javljaju smrča i javor. Također, prisutan je i veliki broj gljiva, među kojima i neke izuzetno rijetke, a registrovano je i 35 vrsta lišajeva.
Mačen do
Nalazi se kod Kladnja i jedna je od rijetkih očuvanih bukovih prašuma. Maksimalno izmjerena visina stabala bukve je 50 metara i to ukazuje da se radi o vjerovatno rekordno izmjerenoj visini za čitavu Evropu.
Jedna od najvećih prašuma nalazi se na planini Klekovača, u sjeverozapadnoj Bosni. Prostire se na površini od 298 hektara. Zapazili su je još davne 1905. Austrougari, ali je sam rezervat osnovan 1956. godine. Neke životinje u Lomu su migracione, a neke stalne. Stalno prebivalište imaju ris, medvjed i srna. Od sitnije divljači zastupljene su jastreb, orlovi, soko…
Foto: Ammar Selmanović; IG: @view.finder27
Iako je grad Bihać najpoznatiji po rijeci Uni i nacionalnom parku po njenom imenom, veliki turistički potencijal predstavlja i planina Plješevica koja bihaćku kotlinu zatvara sa zapada i jugozapada, a na kojoj se krije prašuma koja pripada omphalodo-fagetum vrsti prašuma. Pretpostavlja se da je plješevička prašuma stara između 1.000-3.500 godina, a postoje tvrdnje da je stara i do 6.000 godina.
Kao i za brojna druga mjesta u BiH, i za plješevičku prašumu vežu se mnoge legende, a jedna od najpoznatijih je da su na jednom mjestu u njoj spaljivane “vještice” i da se zbog toga taj dio zove Vražiji vrt u srednjem vijeku. Najraniji poznati klasični naziv za Plješevicu bio je latinski Alpes Ferreae, a do 16. stoljeća upotrebljavao se stariji srednjovjekovni naziv Vražji vrtal (prije Hortus Diaboli), tj. Vražiji vrt.
Većina površine Plješevice na sjevernom i srednjem grebenu pokrivena je gustom šumom bukve i jele, dok se na jugu pretežu travnati pašnjaci. Na njenim gorskim stijenama raste desetak posebnih endema, npr. crveni jaglac (Primula portenschlagiana), plješivički klinčac (Dianthus monanthos) i dr. Na bosanskohercegovačkom dijelu prašume postoji i jedan izniman raritet – drvo baljevac čije je stablo staro nekoliko stotina godina.
U podnožju Plješevice nalazi se i jedan od najutvrđnijih i najtajnovitijih vojnih aerodroma u Evropi, aerodrom Željava.
Prašumski rezervat koji se nalazi kod Kaknja u centralnoj BiH. Spada u kategoriju zaštićenog prašumskog područja, a pored turističkog ima i veliki značaj sa šumarskog aspekta. Prostire se na 32,5 hektara i nalazi se na nadmorskoj visini od 1.005 do 1.112 metara.
Prašuma se nalazi na masivu planine Grmeč, odnosno njegovom najvišem vrhu od 1.606 metara nadmorske visine. Prostire se na 188 hektara i obuhvata visoke bukve i jele sa smrćom. Od Bosanskog Petrovca je udaljen oko 22 kilometra u pravcu sjeveroistoka.
Malovčića dolina se nalazi na Grmeč planini u zapadnom dijelu BiH u posebnim orografskim uslovima duboke kraške udoline. Visinski raspon se kreće od 460 do 712 metara. U ovoj prašumi nalaze se mamutska stabla jasena, javora, bukve…
Najveće evropsko stanište endemskog bora munike, čini savršeno mjesto za odmor duše i tijela, i potpuno prepuštanje prirodi. Nalazi se na planini Čvrsnici, neposredno ispod njenog najvišeg vrha Pločno, u parku Blidinje. Masna luka obiluje vrelima, manjim jezerima, podzemnim vodama, te močvarama.
Međunarodni dan prašuma obilježava se 14. septembra svake godine koji je prilika za obilježavanje ovog dragocjenog prirodnog resursa poduzimanje radnji za njegovo očuvanje.
Kišne šume su vitalne za opstanak života na Zemlji. Ne samo da nam pružaju slatku vodu koju pijemo, već apsorbiraju ugljični dioksid, stabiliziraju klimatske obrasce i pružaju dom polovici svjetskih biljnih i životinjskih vrsta. Pa ipak, u posljednjih 40 godina krčenje šuma je iz tropskih prašuma ogoljelo površinu ekvivalentnu veličini Evrope, ili milijardu hektara.
Zato što jedan članak nije dovoljan…
PERUĆICA – JEDNA OD RIJETKIH SAČUVANIH PRAŠUMA U EVROPI
PRAŠUMA RAVNA VALA – JEDINA U OKOLINI SARAJEVA
PLJEŠEVIĆKA PRAŠUMA KROZ OBJEKTIV NAGRAĐIVANOG BIHAĆKOG FOTOGRAFA
