BiH ❤

ZOI 84 Sarajevo – Činjenice koje možda niste znali

Zimske olimpijske igre 1984. u Sarajevu bile su više od samo sportskog natjecanja – bile su festival radosti i jedinstva. Donosimo vam neke činjenice koje možda niste znali

Slika ima prazan alternativni atribut; njen naziv fajla je 5-1.webp — *ZOI 84 Sarajevo*

19. maja 1978. godine u Atini, Međunarodni olimpijski komitet izglasao je Sarajevo za domaćina XIV Olimpijskih igara.
Prvi put u historiji Radio Sarajeva prekinut je program kako bi se radosna vijest priopćila svim građanima.
Osmog februara 1984. godine otvorene su XIV zimske olimpijske igre u Sarajevu.
Bile su to prve Zimske olimpijske igre u nekoj komunističkoj državi.
Učesnici su se takmičili na sportskim terenima Jahorina, Bjelašnica, Igman i Trebević te u sarajevskim dvoranama Skenderija i Zetra.
Organizacija ZOI 84 Sarajevo, koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda ostvarena je od prodaje prava na TV-prijenos.
Prva internet vijest poslana je u svijet iz Sarajeva, sa Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.
45.000 ljudi prisustvovalo je ceremoniji otvorenja igara i gledalo paljenje Olimpijskog plamena.
Ukupno je prodano 250.000 ulaznica, a samo u inostranstvu 200.000, dok su TV-prijenos sarajevske “bijele olimpijade” pratile dvije milijarde ljudi.
U 39 takmičenja učestvovala su 1.272 sportista iz 49 zemalja (274 žene i 998 muškaraca).
S Igara je izvještavalo više od 4.500 novinara.
U organizaciji Igara bilo je uključeno 10.450 volontera, 4.000 kompanija i preko milion pojedinačnih donatora.
Prvi put u historiji, žena, hrvatska klizačica Sanda Dubravčić zapalila je olimpijski plamen.
Mladi slovenački skijaš Jure Franko osvojio je prvu i jedinu medalju za Jugoslaviju.
Na sjednici MOK-a u julu 1984. godine, delegacija iz Sarajeva je podnijela završni izvještaj o organizaciji Zimskih olimpijskih igara, a kao odgovor dobili su i službenu izjavu kojom se potvrđuje da su to bile najbolje organizovane Zimske olimpijske igre do tada.
Izložba o olimpijskom Sarajevu obišla je 1.640 gradova bivše Jugoslavije i svijeta.
Nakon Olimpijade donesena je odluka da se zimski raspust za škole produži sa 15 na 30 dana, kako bi se porodicama omogućilo da više vremena provode uživajući u zimskim sportovima.
Nakon Igara Sarajevu je, uz olimpijske objekte, ostalo 2.850 novoizgrađenih stanova, više hotela, a bilo je otvoreno i 9.500 novih radnih mjesta.
Samo osam godina nakon što su slike prelijepog Sarajeva obišle svijet, Sarajevo je ponovo bilo u centru pažnje, ali ovaj put kao najveći koncentracioni logor u modernoj historiji čovječanstva.
Olimpijski muzej i skijaške staze su obnovljene, ali su slike ratnih razaranja i dalje vidljive na Trebeviću sa porušenom stazom za bob i na Igmanu gdje su bila tri skakaonice.