Kad se sa vidikovca na Zmajevcu krenete kraj mezarja spuštati strmom ulicom Bakije sokak naniže, naići ćete na zidine starog Sarajeva i biser mahale – Crvena tabija odakle se pruža jedan od najljepših pogleda na Sarajevo.
Crvena tabija poznata je još i kao Strošićka, i nalazi se u istoimenoj starogradskoj ulici Strošići koja je nastala u osmanskom razdoblju u drugoj polovini 17. stoljeća. Nekada je to sve bila mahala šejha Gerdeni hadži-Husejna, koji je u toj ulici, prema predajama, sagradio i najstariju sarajevsku džamiju koja je i danas biser Vratnika, a otvorena je samo u periodu ramazana. Ulica u kojoj se nalaze više puta je mijenjala nazive, kako to obično biva, prema interesima svake vlasti, ali od 1910. godine do danas ostao je naziv Strošići.
Zidine koje vas dovode do Crvene tabije dio su nekadašnje tvrđave starog Sarajeva koja je obnovljena između 1729. godine i 1739. godine po nalogu Ahmed-paše, tadašnjeg upravnika Bosne. Naime, tvrđava koja je pripadala nekadašnjem starom gradu Hodidjedu spaljena je do temelja kada je Sarajevo 1697. opustošio austrijski vojskovođa Eugen Savojski. Kada je tvrđava nakon toga obnavljana, bedemi grada su ojačani i izgrađeno je pet utvrđenja i tri kapi-kule: na Širokcu, Ploči i Višegradska.
Iako su danas najznačajnije i najpoznatije samo dvije, pet tabija koje je Sarajevo imalo su: Žuta tabija na Jekovcu, zvana i Ahmed-pašina tabija; Crvena ili Strošićka tabija koja je dobila ime po ocu Ahmed-paše – Rustempašina tabija; zatim Tabija na Ravnim bakijama koja je dobila ime sultana Ahmeda, a narod ju je zvao Arap tabijom; te u vrhu Čebedžija je tabija na Zmajevcu, koja je dobila ime Ibrahim-paše Arnauta, a narod ju je prozvao Arnaut tabijom ili Tabijom kod kapije i Bijela tabija.
Crvena ili Strošićka tabija nalazi se na sjeverozapadnom dijelu zidina. Trapezastog je oblika, površine 367 metara kvadratnih. Sagrađena je na strmom terenu, a pod njenim zidovima danas se nalaze porodične kuće.
Zaštićena je kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odnosno, nalazi se u sastavu Graditeljske cjeline – Stari grad Vratnik koja je Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz 2005. godine proglašena nacionalnim spomenikom, a kojeg čine: ostaci zidova starog grada sa tabijama (Bijela tabija, Žuta tabija ili Jekovačka, Strošićka tabija, tabija na Ravnim bakijama i tabija na Zmajevcu), kapi-kulama (Višegradska, kapi-kula na Ploči i kapi-kula na Širokcu) i kapijama, i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području.
Dijelovi bedema kojima su tabije bile povezane sa ostalim objektima vratničkih zidina naziru se samo u fragmentima. Postoji interesovanje da se i ovo kulturno-historijsko naslijeđe uredi.
