Menu
Menu
Još iz doba vladavine Osmanskog carstva postoje podaci o speleološkim objektima u BiH. Među prvima se spominje turski putopisac Evlija Čelebija, koji je obilazeći zemlju posjećivao i mnoge pećine opisujući, kako se navodi, njihovu okolinu. Neke od bosanskohercegovačkih pećina zaista oduzimaju dah. Kada pogledate njihove slike, čini vam se kao da su dio neke davno ispričane bajke. No, ne. Sve je to dio bogatog prirodnog naslijeđa naše domovine. Među pećinama ima i onih nedovoljno istraženih, kao i onih koje su danas nezaobilazna turistička destinacija. Zakoračite ovoga puta u utrobu Vjetrenice i poslušajte njenu priču
Fotografije: Adnan Bubalo
U carstvu prirode
Ukrašena prostranim hodnicima, dvoranama, vodopadima, stalnim potocima i manjim periodičnim tokovima s podzemnim jezerima, Vjetrenica je vjerovatno najljepša pećina u BiH. Prvi put spomenuta polovinom 1. vijeka poslije nove ere u djelu Povijest prirode, koju 77. godine objavljuje Plinije Stariji, nalazi se na samom jugu zemlje, na području Općine Ravno, s ulazom na samom rubu Popovog polja, 300 metara istočno od centra sela Zavale na 260 metara nadmorske visine. Od Mostara je dijeli 80 kilometara, a 12 kilometara zračne udaljenosti od Jadranskog mora.
Zaštićeni spomenik prirode
Prema bioraznolikosti, Vjetrenica je prva u svijetu. U njoj živi gotovo 200 različitih životinjskih vrsta – njih 37 prvi put je pronađeno i opisano ovdje.
Za turističke potrebe uređena je prije 1940. godine. Zaštićeni je spomenik prirode od 1952., dok se od 1965. nalazi u kategoriji specijalnih geoloških rezervata. U 2004. godini kandidovana je za preliminarnu listu svjetske baštine UNESCO-a.
U razdoblju od 1912. do 1914. godine njena najsistematičnija istraživanja proveo je češki naučnik Karel Absolon otkrivajući gotovo sve danas poznate špiljske kanale.
Dužina glavnog kanala iznosi preko 7.000 metara, snaga vjetra u ljetnim danima 15 metara u sekundi, prosječna temperatura oko 11°C, dok je osnovni smjer pružanja pećinskih kanala jug-jugoistok, odnosno u pravcu mora.
Mjesto na kojem su plesale vile
Veliko jezero najveća je površina pod vodom u Vjetrenici. Ostaci starih čamaca koji su istraživačima služili za prelazak preko njega još uvijek su vidljivi u glavnom kanalu.
Zlatna dvorana, u skladu sa svojim nazivom, jedna je od najljepših dvorana Vjetrenice, ujedno i njen simbol. Osim nje, pažnju privlači još jedno mjesto zanimljivog opisa – Vilino guvno. Kako se priča, mitološka historija Vjetrenice opisana u starim tekstovima odigravala se na ovom mjestu, pa je Jakov Sorkočević napisao 1582. godine: “Stanovnici tamošnjeg kraja kažu da u toj pećini žive nimfe, koje mi u našem jeziku zovemo vile, da tu noću priređuju svoje plesove i u toj pećini sviraju…”
Posjetiocima će zasigurno biti interesantno vidjeti i lijepu grupu takozvanih stalagmita na klini, koji izgledom podsjećaju na muslimanske nadgrobne spomenike. Upravo zbog toga Turskim grobljem nazvao ih je svojevremeno beg Rizvanbegović kada je s vojskom posjetio pećinu.
Turistički dio staze završava se Hajdučkim stolom, umjetno napravljenim kamenim stolom, i nekoliko kamenih sjedišta.
Bonton Vjetrenice
Želite li da vaša posjeta Vjetrenici bude ugodna, obratite pažnju na sljedeće stvari:
