Šetajući Baščaršijom ne možete, a da ne primjetite, sahat kulu visoku 30 metara koja pokazuje vrijeme drugačije od sata na vašoj ruci. Ova jedinstvena sahat-kula jedini je javni sat u Evropi koji vrijeme pokazuje po lunarnom kalendaru. To je vrijeme koje se koristi za određivanje islamskih molitvi, a muvekit, osoba zadužena za njegovo pravilno očitavanje i podešavanje, brine se da sat uvijek bude tačan.
Uz 76 drvenih stepenica sarajevske Sahat-kule, sa čijeg vrha puca pogled na baščaršijske krovove, na koje slijeću sebiljski golubovi i sunčaju se čaršijske mačke, barem jednom u sedam dana, najčešće petkom, penje se jedan čovjek. Toga dana podešava satni mehanizam koji se narednih sedam dana nepogrešivo oglašava, u tačno vrijeme zalaska sunca, važnog za određivanje vremena molitvi muslimana.
Njegovo ime je Mensur Zlatar i primarno zanimanje mu je jednako kao prezime. On je zlatar, ali i muvekit, čovjek koji brine o mehanizmu sata koji već pet vjekova određuje ritam života islamskih vjernika, odnosno njihovih molitvi.
Posao muvekita datira još iz 16. vijeka, kada se kula pravila, i podrazumijeva brigu o ispravnosti i tačnosti ovog lunarnog sata, danas jedinog takvog preostalog javnog sata u svijetu.
Muvekithane su objekti u kojima su smješteni astronomski predmeti za mjerenje vremena nastupanja dnevnih molitvi, tj. namaza i izrade kalendara, koji su građeni u sklopu kompleksa pojedinih vakufa, obično uz džamiju. U muvekithanama službu su obavljaji specijalizirani astronomi, koji se nazivaju muvekiti. Muvekit je prvo institucionalizirano astronomsko zanimanje u Bosni i Hercegovini. Sjene koje pravi sunce, njegova visina i položaj bili su „instrumenti“ koje je muvekit koristio za određivanje vremena molitvi. Njegov zadatak je podrazumjevao i izradu takvima, odnosno kalendara, i čuvanje instrumenata koji se koriste u muvekithani.
Danas, u vrijeme pametnih satova, muvekit je simbolična funkcija koja čuva tradiciju, ali time ništa manje važna jer je tradicija neizostavan dio našeg identiteta.
Smjena dana i noći prema satu na ovoj kuli dešava se u trenutku zalaska sunca, odnosno u vrijeme akšam namaza za muslimane. U tom trenutku sat pokazuje 12 sati, što nerijetko zbunjuje posjetitelje Sarajeva, a i same Sarajlije. Kada sat na kuli počne otkucavati ponoć, na minaretu Begove džamije pale se kandilji. U vrijeme mjeseca ramazana, to je trenutak kada vjernici koji su postili započinju iftar.
Kako se vrijeme zalaska sunca, odnosno smjena dana i noći prema lunarnom mjerenju vremena, mijenja na dnevnoj bazi, za besprijekornu tačnost sata odgovaraju upravo muvekiti. Mensur Zlatar taj posao obavlja punih 57 godina, sa jednakom pažnjom kao prvoga dana.
Kada je Zlatar 1967. godine postao muvekit, poznati sarajevski zanatlija Abdulah Kasumagić prihvatio se renoviranja sata, pa je sa grupom odabranih ljudi, među kojima je bio i Zlatar, rastavio sat i postolje, skinuvši čak i vanjske brojčanike. Brojčanici i kazaljke su, prije vraćanja u mehanizam, pozlaćeni.
Satni mehanizam koji se nalazi u Sahat-kuli u Sarajevo je iz Londona 1876. godine, donio sarajevski trgovac Hašimaga Glođo. Stari turski sat, koji je nekad bio na kuli, već je bio dotrajao. Odnesen je u Vratničku džamiju gdje se i danas nalazi.
Današnji muvekit kaže kako je za gotovo šest decenija održavanja sata, „upoznao“ i njegovu ćud, pa prepoznaje kad ga treba podmazati ili popraviti. Misiji održavanja sata „u životu“ bio je posvećen i tokom opsade Sarajeva.
Ko će biti muvekit nakon zlatara Zlatara, odredit će Vakuf kada za to dođe vrijeme. Važno je da muvekit živi ili radi u blizini kule kako bi u slučaju nepredviđenih okolnosti mogao reagovati.
U priči o sarajevskim muvekitima ne smije se zanemariti Rijaset Islamske zajednice, vrhovne vjerske institucije muslimana u našoj zemlji. Hafiz Hamza Lavić izrađuje i određuje Takvim, islamski kalendar po kojem se označava tačno vrijeme za pojedine molitve koje u sahat kulu „upisuje“ upravo muvekit.
