U historijskom i kulturološkom aspektu Bosne i Hercegovine franjevci imaju izuzetno veliki značaj. Uz dušebrižništvo oni su među Hrvatima Bosne i Hercegovine širili prosvjetu i kulturu, te su i do danas ostali kao učitelji i prenosioci brojih književnih i znastvenih djela.
Franjevci su došli u Fojnicu u 14. vijeku, a crkvu i samostan sagradili su u sjevernom dijelu Fojnice – na Pazarnicama. Naime, franjevci u ovaj kraj dolaze u periodu kada su katolički Dubrovčani počeli kopati rude u fojničkoj okolici, a s njima ugarski Sasi i dalmatinski Latini. Početkom 16. vijeka, crkva i samostan premješteni su na donje padine brda Križ, gdje se i danas nalaze.
Samostan je od tada središnja tačka duhovnosti u nekad pretežno rudarskom naselju i okolici, o čemu svjedoče bogati samostanski muzej, knjižnica, te pismohrana u kojoj su pohranjeni neki izuzetno rijetki i vrijedni dokumenti, među kojima treba istaknuti Ahdnamu, povelju iz osmanskog razdoblja kojom je vojskovođa Mehmed II. bosanskim franjevcima zajamčio sigurnost i omogućio slobodno djelovanje na osvojenim područjima. Izdavanju Ahdname prethodio je čuveni govor gvardijana Bosanske franjevačke kustodije fra Anđela Zvizdovića, u kojem je on od sultana Mehmeda II Fatiha zatražio garanciju života i slobodu ispovijedanja vjere za katolike, obećavši mu pri tome da će biti “poštovan kao bosanski kraljevi”.
U znak poštovanja, sultan je svojim plaštom ogrnuo fra Anđela. Važnost ovog dokumenta je i u činjenici da je nastala čak 500 godina prije Opće deklaracija o ljudskim pravima 1948. godine, i predstavlja temelj za saradnju ljudi različitih po vjeri.
Samostan je više puta obnavljan, 1913. je takođe obnovljen, a 1940. godine, jednim dijelom srušen i na njegovom mjestu izgrađen novi. U preostalom dijelu samostana iz 1863. godine bili su smješteni biblioteka i muzej. U julu 2000. srušen je i taj dio samostana iz 1863. godine, a na njegovom mjestu započela je izgradnja nove zgrade za biblioteku i muzej, koja još traje.
Za posjete muzej je otvoren od 9.30 do 11 sati te poslijepodne od 15 do 16.30 sati, a izvan tog vremena uz najave.
Muzej nudi veliki broj vrijednih i dragocjenih eksponata, među kojima i iskopine iz 11. stoljeća prije naše ere. Uglavnom je riječ o različitoj vrsti oružja. Tu su i fibule, odnosno različiti ukrasi i kopče iz 7. stoljeća prije naše ere, stare nošnje, primjerci starih zanata kojima su se ljudi u Fojnici bavili, zatim plašt fra Anđela Zvizdovića, te mnogo turskih dokumenata iz osmanskog razdoblja.
Elvira Leka, Furaj.ba
