Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa obilježava se 2. februara u svim državama svijeta.
Još prije samo dvadesetak godina, ljudi su močvarna područja smatrali nepotrebnima, prljavima i izvorima različitih bolesti. To vjerovanje dovelo je do uništavanja najbogatijih ekoloških sistema. U močvarnim područjima (koja danas čine 6 posto površine Zemlje) živi 40 posto svih biljnih i životinjskih vrsta.
Šta znači Ramsarska konvencija?
Drugog februara 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana je Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Od tada se 2. februar obilježava kao Svjetski dan močvarnih staništa.
Pokušavajući spriječiti daljnju devastaciju, 116 država svijeta, a među njima i Bosna i Hercegovina, potpisale su tzv. Ramsarsku konvenciju kojom se obvezuju na očuvanje močvara na vlastitom teritoriju. Jedno od najvećih dostignuća Ramsarske konvencije je popis močvara od međunarodne važnosti.
Konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na čuvanje močvara na svojoj teritoriji i predstavlja okvir za međunarodnu saradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa.
Močvare u BiH
Tri međunarodno zaštićene močvare u Bosni i Hercegovini koje štiti Ramsarska konvencija – Livanjsko polje, Hutovo blato i Bardača. Ne treba zaboraviti spomenuti ni jedno od najvrednijih močvarnih staništa u BiH, a to je Zaštićeno stanište “Tišina” koje je smješteno na teritoriji opštine Šamac.
Opština Šamac je od prošle godine dio „Green Destination Top 100 Stories“ i jedna od šest destinacija iz Bosne i Hercegovine koje su ušle u izbor Top 100 destinacija za sertifikaciju zelenih destinacija, sa zaštićenim staništem „Bara Tišina“. Opština Šamac je tokom 2023. godine uspješno ispunila neophodne kriterijume što je za ishod imalo predstavljanje Opštine Šamac i zaštićenog staništa „Bara Tišina“ kao destinacije od ekološki velikog značaja.
Močvare nestaju brže od kišnih šuma
Uprkos njihovom velikom značaju, močvare i druga vlažna staništa nestaju tri puta brže od kišnih šuma. Čak 35 posto njih nestalo je od 1970. godine, dok je u istom razdoblju nestalo 81 posto populacije vrsta čiji su močvare dom.
Procijenjeno je da je pred izumiranjem 25 posto močvarnih vrsta. Glavni uzroci nestajanja močvarnih staništa su isušivanja zbog poljoprivrede ili izgradnje, onečišćenje, eksploatacija njihovih resursa te klimatske promjene.
Zato što jedan članak nije dovoljan…
