U Sarajevu su obnovljene mnogobrojne česme koje svjedoče o našoj tradiciji i predstavljaju značajnu vrstu spomenika u našoj kulturnoj baštini.
ČESMA POD ALIFAKOVCEM
Jedna od najstarijih sačuvanih sarajevskih česmi je česma pod Alifakovcem. Ugrađena je u zid harema Vekilharčove džamije, u narodu poznate kao Hadžijska džamija. Nastala je vjerovatno kada i sama džamija, između 1541. i 1561. godine. Kao poklon grada Sarajeva gradu Rimu, izvedena je njena replika na trgu Piazza S. Giorgio al Velabro 1999. godine.
ČESMA NA ALIFAKOVCU
Na desnoj strani kaldrmisane staze, uz kamenu ogradu starog muslimanskog groblja na Alifakovcu, smještena je stara česma nazvana po istoimenoj sarajevskoj mahali. Česma na Alifakovcu četvrtastog je oblika s kamenim koritom. Obnovljena je 1997. godine.
ČESMA NA NATKOVAČIMA
Smještena je na lijevom uglu ulice Jekovac. Sagrađena je u XVI vijeku, u zidu starog muslimanskog groblja. Najljepša je stara javna česma Sarajeva sačuvana u izvornom izgledu. Gazi Husrev-begov vodovod iz vrela Crnila snabdijevao je ovu česmu sve do 1890. godine kada je priključena na gradski vodovod.
ČESMA KOD GAZI HUSREV-BEGOVE DŽAMIJE
Najpoznatija sarajevska česma nalazi se u srcu Baščaršije, u kamenom zidu harema Gazi Husrev-begove džamije. Ima dvije lule iz kojih neprekidno teče voda. Hladna i pitka, voda s ove česme opjevana je i u sevdalinkama, a običava se i kazati: “Ko se jednom napije vode sa Baščaršije, nikad više iz Saraj’va taj otići neće.”
BISTRIČKA ČESMA
Smještena je uz ogradu džamije Mehmed-bega Ishakovića na uglu ulice Bistrik medresa i Muhameda Envera Kadića. Pretpostavlja se da je sagrađena 1520. godine, kad i obližnja džamija. Sagradio ju je Mehmed-beg, sin Isa-begov, koristeći se očevim vodovodom. Bistrička česma bijaše najveća česma u Sarajevu, poslije one u Malom parku kod Željezničke direkcije i stajala je skoro posred ulice pri ulazu u današnji Mali sokak. Rekonstruisana je 2006. godine po novom projektu i nalazi se u neposrednoj blizini nekadašnje česme.
ČESMA JEDILERI
Česma Jedileri sastavni je dio istoimene tekije koju je 1879. godine osnovao Sejfulah Iblizijev. Nalazi se na Bistriku. Poznata je po tome što je u njenom haremu smješteno turbe sedam braće.
Česma obuhvata cijeli jedan zid tekijskog harema s vanjske strane, iznad koje je drvena nadstrešnica obložena crijepom, čija je funkcija da štiti putnika namjernika od kiše i snijega. Česma je obnovljena 1997. godine.
DŽAMIJICA
Česma Džamijica nalazi se u Požegijinoj ulici. Posebnom je čini niša (slijepi mihrab), na prednjoj strani česme. Iz njene autentične lulice teče čista i pitka voda. Na krovu ima alem poput kakve džamije, pa je po tome i dobila ime. Sagrađena je u drugoj polovini XVI vijeka. Na gradski vodovod priključena je 1891. godine, a obnovljena 1999.
ČESMA NA BUDAKOVIĆIMA
Ne zna se kada je tačno sagrađena ova česma, ali svakako jeste prije 1735. godine. Bila je od velikog značaja za ovu mahalu, jer su se na njenoj terasi, pod lipom i tri jasike, u hladu pred akšam i poslije akšama, okupljali ugledniji mahalani na razgovor, kada se odlučivalo o “stvarima” mahale. Česma je obnovljena 1999. godine.
SUMBUL ČESMA
Ova česma prvobitno bijaše smještena na uglu ulica Avde Sumbula i Hadžijamakovića. Ime je dobila po porodici Sumbul i prvi zapisi o njoj datiraju iz XVIII vijeka, iako se pretpostavlja da je sagrađena ranije. Prenesena je i postavljena 1891. godine uz zid harema džamije Hadži Bali-oglu Mehmed-bega. U kamenom zidu česme izrađene su dvije paralelne niše sa lulama, iz kojih teče pitka voda u kameno originalno korito.
