“Dani Isaka Samokovlije – Sunce nad Drinom” u Goraždu

U Goraždu, gradu na Drini, započela je jubilarna 20. manifestacija “Dani Isaka Samokovlije – Sunce nad Drinom” u čast jednog od najistaknutijih ljekara, književnika i humanista, rođenog u tom gradu.

Isak Samokovlija

Goraždanski Centar za kulturu povodom godišnjice smrti bh. književnika Isaka Samokovlije, na današnji dan, organizira manifestaciju koja čuva sjećanje na lik i djelo ovog velikog čovjeka.

Kako su prostori Samokovlijinog umjetničkog i humanističkog djelovanja bili Goražde, Sarajevo i Fojnica, bit će upotpunjena izložbom u Zavičajnom muzeju Goražde gdje je organizovana postavka djela nastalih u Internacionalnoj likovnoj koloniji “Boje prijateljstva”.

Planirano je i večer poezije Isaka Samokovlije u izvedbi članova Amaterske pozorišne scene Centra za kulturu Goražde, a Dani Isaka se nastavljaju u februaru kada će biti objavljen javni poziv za literarne radove u prozi ili poeziji za učenike osnovnih i srednjih škola kao sve građane sa područja BPK Goražde, Kantona Sarajevo, Fojnice ali drugih dijelova BiH.

U aprilu je planiran kviz znanja za učenike osnovnih i srednjih škola o temi “Život i djelo Isaka Samokovlije”, dok će u maju izložba djela likovne kolonije Boje prijateljstva “Goražde i Drina u očima prijatelja” biti otvorena u galeriji Novi hram u Sarajevu.

Ovogodišnja manifestacija bit će završena u augustu, kada će učesnici Internacionalne likovne kolonije Boje prijateljstva slikati o temi “Drina u književnom opusu dr. Isaka Samokovlije”.

O Samokovliji

Isak Samokovlija umro je u Sarajevu 15. januara 1955. godine. Sahranjen je na starom jevrejskom groblju na strmoj padini Trebevića.

Poznati je bosanskohercegovački književnik, autor djela sa bosansko-jevrejskom tematikom. Po zanimanju je bio ljekar. Živio je u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.

Rođen je u Goraždu, tada dijelu Austro-Ugarskog carstva, 3. septembra 1889. godine, u porodici sefardskih (španskih) jevreja. Njegova porodica se doselila iz Samokova u Bugarskoj, po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u Goraždu, odlazi u Sarajevo i završava Prvu gimnaziju, te studira medicinu u Beču.
Nakon studija, Samokovlija je radio kao ljekar u Goraždu, Fojnici i Sarajevu. Svoju prvu pripovjetku "Rafina avlija" objavljuje 1927. godine, a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki "Od proljeća do proljeća", u izdanju Grupe sarajevskih književnika.

Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu, gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobija otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s Davidovom zvijezdom, kojom su nacisti obilježavali sve Jevreje. Nakon proglašenja NDH zatvoren je od strane ustaša, te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu.
U proljeće 1945. godine, uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do oslobođenja zemlje. Po završetku Drugog svjetskog rata držao je razne pozicije u bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim književnim krugovima. Uređivao je književni časopis "Brazda" od 1948. do 1951. godine, a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom preduzeću "Svjetlost". Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku Drinu u Goraždu. Ivo Andrić ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Meša Selimović je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovijedač poslije Kočića.

Samokovlijina najpoznatija djela su: "Od proljeća do proljeća" 1929.; "Nosač Samuel", 1946.; "Solomunovo slovo", 1949.; "Hanka" (drama); "Plava Jevrejka" (drama); "On je lud" (drama); "Fuzija" (drama); "Tragom života"; "Đerdan"; i "Priča o radostima".

Sarajevska adresa Isaka Samokovlije

ČITAJ VIŠE

Prijavite se na naš newsletter

Klikom na "pošalji" pristajete da Vam šaljemo naš newsletter

povezani tekstovi

Skip to content