Jedna fotografija iz opkoljenog Sarajeva obišla je svijet i postala simbol dostojanstva, prkosa i snage žene u ratnim godinama. Na njoj je Meliha Varešanović, Sarajka čiji su držanje, elegancija i miran korak privukli pažnju svjetske javnosti, dok je grad živio pod opsadom.

Fotografija je nastala 1994. godine, sasvim slučajno, na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje. Snimio ju je britanski fotoreporter Tom Stoddart, koji je tog dana radio u Sarajevu. Meliha tada nije ni znala da je fotografisana, niti je mogla pretpostaviti da će prizor kojem je pripadala postati jedna od prepoznatljivih fotografija ratnog Sarajeva.

„Fotografija je nastala 1994. godine, a nastala je s jednim velikim bolom kada je umrla moja mama. Fotografija je nastala slučajno na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje“, prisjetila se Varešanović.

Stoddart je kasnije govorio da se, nakon što je snimio fotografiju, uplašio i potražio zaklon. Meliha je, međutim, nastavila svojim putem. Upravo taj trenutak – žena koja uspravno i smireno hoda gradom izloženim svakodnevnoj opasnosti – fotografiji je dao posebnu snagu.

Korak kao znak prkosa

Meliha je kasnije govorila da je ponosan hod dio njenog karaktera, ali i nešto što je naslijedila od majke. Tokom rata, kako je ispričala, nikada nije trčala.

Nije željela pokazati strah onima koji su posmatrali grad kroz nišane.

„Na svoj način sam željela da odagnam taj strah. To je bio poseban osjećaj prkosa, ponosa i inata“, kazala je.

Upravo su prkos i dostojanstvo postali neodvojivi od priče o fotografiji. U gradu bez normalnih uslova za život, svakodnevni odlazak po vodu, hranu ili druge potrepštine nosio je rizik, ali je Meliha nastojala zadržati osjećaj normalnosti.

Uprkos nedostatku struje, vode i hrane, brinula je o svom izgledu i štedjela ono što je imala.

„Jaka volja i navika, želja da živim i lijepo izgledam“, objasnila je govoreći o tome kako je uspijevala zadržati svoj izgled u ratnim godinama.

Fotografija koja je stigla do svjetskih časopisa

Fotografija je objavljena u brojnim svjetskim medijima, među kojima su bili časopis Life i Sunday Times. Ipak, Meliha dugo nije znala da je upravo ona žena s fotografije koja je obišla svijet.

Za njenu priču saznala je na neobičan način. U paketu s odjećom koji su joj poslale žene iz Engleske nalazio se primjerak časopisa Life. Na naslovnici je bila njena fotografija.

„To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Tek 2012. godine uslijedio je susret“, prisjetila se Varešanović.

Tada je priča o fotografiji dobila i lični nastavak, nakon što je upoznala fotografa koji je zabilježio njen hod kroz ratno Sarajevo.

Sarajevska Sophia Loren

Meliha Varešanović s vremenom je dobila nadimak sarajevska Sophia Loren, a njena fotografija ponovo je privukla pažnju međunarodne javnosti kada ju je magazin Cracked uvrstio među fotopriče o hrabrim ženama i buntovnicama iz historije.

Uz fotografiju je opisana kao žena koja je „donijela glamur u ratnu zonu“.

Danas se ta fotografija ne pamti samo kao dokument jednog ratnog vremena. Ona je postala dio vizuelne priče o Sarajevu, gradu čiji su stanovnici, uprkos strahu i svakodnevnoj opasnosti, nastojali sačuvati dostojanstvo, navike i osjećaj života.

Meliha Varešanović ostala je zapamćena upravo po tome: kao žena koja je kroz opkoljeno Sarajevo hodala uspravno, elegantno i bez trčanja, pretvarajući običan trenutak iz svakodnevice u fotografiju koju je upoznao cijeli svijet.

10 razloga zašto posjetiti Travnik

Starinska bosanska duša još uvijek diše na svakom koraku u travničkim mahalama, u kojima se još uvijek mogu čuti priče iz davnina koje su proslavile grad.…

Starinska bosanska duša još uvijek diše na svakom koraku u travničkim mahalama, u kojima se još uvijek mogu čuti priče iz davnina koje su proslavile grad. I mnoštvo je razloga za posjetiti ga…

Foto: Foto baza

Autorica: Semra Hodžić

Vezirski grad

Travnik je poznat kao grad vezira – u njemu ih je stolovalo ukupno 77. Bio je 150 godina sjedište bosanskog pašaluka i sjedište dva konzulata. Prvi put se spominje 1463. godine kada je kroz njega prošao sultan Mehmed II Osvajač u svom pohodu na Jajce.

Foto: Samir Zahirović

Srednjovjekovna tvrđava

Jedan od najvažnijih simbola grada zidine su srednjovjekovne tvrđave s koje se pruža nevjerovatan pogled na travničku čaršiju. Do tvrđave se penjete mahalama sa starim bosanskim kućama i sve vrijeme ćete se osjećati kao da ste prošli kroz vrijeme. Na vrh uzbrdice kameni je mostić preko kojeg stižete na drvene kapije Starog grada. Ulaz se plaća simbolično, a unutra vas dočekuje prekrasna tvrđava i izložbeni prostor koji će vam prikazati kako se u Travniku nekada živjelo. Prostor tvrđave omiljen je i za photoshootinge, pa ne propustite priliku i sami napraviti nekoliko odličnih fotografija!

Foto: Foto baza

Sunčani sat

Travnik se može pohvaliti i sunčanim satom. Ne zna se ni kada ni ko ga je izgradio, ni da li je bio postavljen negdje drugo. No, u vrijeme kad nije bilo digitalnih satova služio je cijeloj čaršiji. Po njemu su se podešavali i mehanički satovi ugrađeni na dvije gradske sahat-kule, kao i ručni satovi imućnijih Travničana koji su u to vrijeme bili istinski raritet. Pored Travnika, sunčani sat u BiH postoji još samo u Tuzli.

Jedini grad u BiH s dvije sahat-kule

Sada će vam zvučati kao da je vrijeme u Travniku izuzetno bitno, ali ono protječe kao i svugdje drugo i za tren oka vam prođe dan, a vi se nagledali silne ljepote i kulturno-historijskog bogatstva. Među neprocjenjivim blagom koje je izgrađeno u vezirskom gradu su i dvije 20-metarske kule iz 18. stoljeća koje su podigli veziri da bi im na sve četiri strane Gornje i Donje čaršije otkucavale vrijeme i bile orijentacija. Po BiH ih ima nekoliko, čak i u blizini Travnika, ali nigdje u BiH nemaju dvije u jednom gradu.

Grad Nobelovca

„Niko nikad u Travniku nije ni pomislio da je to varoš stvorena za običan život i svagdašnje događaje“, riječi su jedinog bosanskohercegovačkog Nobelovca iz oblasti književnosti Ive Andrića koji je rođen baš u ovom gradu na bistroj rijeci Lašvi. Andrić se rodio u mahali Zenjak na broju 9, gdje se i danas nalazi njegova rodna kuća tipične bosanske arhitekture koja je pretvorena u muzej. U njoj ćete danas naći spomen na ovog velikog pisca poput rodne sobe – posvećene romanu Travnička hronika, fototeke s dodjele Nobelove nagrade, biblioteke s umjetničkom zbirkom i “slušaonice”. 

Foto: Furaj.ba

Turistički voz „Ćiro“

Jedan od najinteresantnijih atrakcija Travnika je turistički voz nazvan po popularnom Ćiri, s kojim je lakše obilaziti grad i njegove znamenitosti. Opremljen je modernom audioopremom koja omogućava putnicima da na nekoliko svjetskih jezika saznaju zanimljivosti o objektima i lokacijama pored kojih prolaze. Polazi sa Plave vode, prema Starom gradu i Bašbunaru, Šarenoj džamiji i čaršiji, i nazad.

Foto: Samir Zahirović

Kulturno-historijsko bogatstvo

Grad je to s bogatom historijom o kojem čak i za samo jedan dan možete mnoštvo toga naučiti. Pored već izdvojenih simbola grada, jedan od najatraktivnijih je nedavno restaurirana Šarena ili Sulejmanija džamija u srcu stare čaršije, koja plijeni pažnju zbog neobičnih likovnih dekoracija na njenom vanjskom zidu, ali i u unutrašnjosti. Tu su još i Hadži Ali-begova džamija, Elči Ibrahim-pašina medresa, Zavičajni muzej u Travniku, Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Travniku, a neki od njih proglašeni su i nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.

Foto: Furaj.ba

Blizina Vlašića

Kod Travnika je fantastično i što se za samo pola sata vožnje može stići do pitome planine čudesnih pejzaža, najpopularnije u ovom dijelu BiH – Vlašića. A na Vlašiću gotovo uvijek dobra zabava tokom cijele godine, mnogobrojni događaji, vrhunske ski-staze, odlične staze za planinarenje i brdski biciklizam i vodopadi Ilomske do kojih je užitak prošetati. Na Vlašiću možete sresti i autohtonu bosansku pasminu pasa – tornjake kako čuvaju stada i pomažu pastirima, ali i kupiti nadaleko poznati  vlašićki sir.

Foto: Furaj ba

Plava voda

Plava voda je neizostavno svratište svih onih koji dolaze u Travnik. Voda izvire iz stijene i huči cijelim svojim tokom do Lašve čineći ugođaj neprocjenjivim i opuštajućim. Najljepše fotografije nastaju upravo ovdje, tu se kupuju suveniri, hrane ribice, i naravno, sa Plave vode se ne ide dok se ne popije kahva – obavezno Lutvina koja se servira uz cigaretu i šibice. 

Travnički sir i ćevapi

Gotovo da nema putnika namjernika koji prođe kroz Travnik a da ne svrati negdje da kupi čuvenog vlašićkog i travničkog sira. No, u Travniku se ne propušta svratiti i na legendarne ćevape koji uvijek vode bitku za najbolje sa sarajevskim i banjalučkim, a po serviranju razlikuju se i u lepini.

🍃
Prirodi ste došli u goste. Tretirajte je s poštovanjem. Kad odlazite, ponesite smeće – svoje i tuđe. Neka ljepota ostane…
Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

POVEZANI ČLANCI