Da li ste ikada šetajući stazom od stanice Trebevićke žičare do Brusa skrenuli sa staze šumskim putem do tvrđave Draguljac?
Možda ste godine života proveli u Sarajevu, a da za nju niste ni čuli. A smještena na 1.164 metra nadmorske visine, tvrđava se nalazi u sklopu Zaštićenog pejzaža “Trebević” i pored arheološkog nalazišta tvrđave, ovdje su pronađeni i paleontološki nalazi brahlopodne faune, i uz sve ovo predstavljaju jedan od prostora na olimpijskoj planini sa najvećim vrijednostima.
Trebević je oduvijek bio na braniku grada, što su prepoznali i Austrougari, pa su zbog povoljnog geostrateškog položaja ovdje izgradili tvrđavu za organiziranu kontrolu i odbranu šireg prostora.
Prema vojnoj terminologiji nazivala se fort i predstavljala je ključan dio fortifikacijskog sistema austrougarske vlasti izgrađene između 19. i 20. stoljeća.
Sa Draguljca se pružao izvanredan pogled za odbranu od neprijatelja, a pored toga sa nje su se vidjele i susjedne utvrde – Bistrik kula i tvrđava na Zlatištu, tvrđave na Paleži, Vracama i kula na Grdonju, koje su sve skupa činile sistem grada Sarajeva i danas stoje kao svojevrsni historijski dokaz važnosti grada kao ključne vojne baze Austro-Ugarske monarhije u Bosni i Hercegovini.
Sama tvrđava Draguljac predstavlja značajan primjer vojne arhitekture i fortifikacijske baštine na području Sarajeva, jer je bila osposobljena i za samostalnu odbranu.
Draguljac je ipak ostao neupotrebljen, jer se linija fronta od Sarajeva odmakla prema jugoistoku 1915. godine, a Austrougari su tvrđavu koristili do 1918. godine. Razrušena je djelimično u Drugom svjetskom ratu.
