Ukoliko ste planinareći u okolini Sarajeva primijetili oznake “ST” i zapitali se o čemu je riječ – otkrivamo vam da je riječ o stazi Sarajevske planinske transverzale. To je takoreći planinarski “autoput” koji kruži oko Sarajeva i spaja sve planine oko grada.
Staza je duga otprilike 100 milja i ima ukupne visinske razlike oko 4.500 metara nadmorske visine. Ideja za označavanjem ovakve staze se stvorila 1956. godine sa osnivanjem Sreskog planinarskog saveza Sarajeva 1956. godine s ciljem da ova staza upozna planinare sa planinama i njihovim stazama oko Sarajeva.
Obuhvata sljedeće planine: Ozren, Bukovik, Crepoljsko, Romaniju, Ravnu planinu, Jahorinu, Treskavicu, Hojtu, Bjelašnicu i Trebević.
Postoje još i Bjelašnička i Hercegovačka transverzala o kojima ćemo uskoro pisati.
Kontrolne tačke ST-a su:
1. Pl. dom Ozren
2. Pl. dom Bukovik
3. Sumbulovac
4. Romanija (srušeni pl. dom Slaviša Vajner Čiča, Careve vode)
5. Stambolčić (studentski dom, nekad klimatsko lječilište)
6. Ravna planina (srušeni dom PD Igman)
7. Jahorina (srušeni dom Partizan)
7a. Napušteno mjesto Zabojska
8. Trnovo
9. Treskavica (srušeni dom J. Sigmund)
10. Treskavica (Ogorjeli kuk – Barice)
11. Bjelašnica (Opservatorij)
12. Bjelašnica (Pl. dom Stanari)
13. Bjelašnica – Hranisava (srušena pl. kuća Zdravko Čović)
14. Mehina luka
15. Bjelašnica (Pl. dom Šavnici) i
dvije tačke koje su van glavne rute ST-
16. Sarajevo (Zemaljski muzej)
17. Trebević (srušeni pl. dom Vaso Miskin Crni).
Staza je posljednjih 30 godina neopravdano zaboravljena od planinarskih organizacija, ali i turističkih organizacija i lokalnih vlasti, no to bi se uskoro moglo promijeniti zahvaljujući trudu planinara Planinarskog kluba “Nomadi” – Anisa Čelje, Amre Škoro i ostalih.
Oni su odlučili da stazu ponovo vrate u život, te su nakon 30 godina zapostavljenosti ponovo krenuli u njeno obilježavanje, a usput je i u kompletu snimili GPS-om, što je veoma značajno planinarima.
Obilježavanje ove transferzale je njihov poklon za 130 godina planinarstva u Bosni i Hercegovini.
Smatraju da ova staza ima ogromni potencijal za razvoj planinarskog turizma, a ujedno i planinarstva i planinske infrastrukture na planinama oko Sarajeva i Istočnog Sarajeva.
Sarajevska transverzala može se preći za 5-6 dana, ali ukoliko imate dodatnog vremena sa staze može se i izaći, te obići npr. stećke na Ozrenu, vodopad Skakavac, pećinu Orlovaču ili Novakovu pećinu, popeti ferratu Sokolov put ili novu Orlinku, obići izvor Željeznice (Godinjski potok) i njegovu pećinu, kupati se u jezerima Treskavice, sići u kanjon Rakitnice itd. Brojne su mogućnosti koje se pružaju, ako imate dovoljno mašte i vremena za istraživanje sarajevskih planina.
Vrijedi znati:
Planinarska transverzala je planinarski izazov osmišljen radi popularizacije nekog planinskog područja. Ima skup zadatih tačaka koje se moraju obići da bi se kompletirao izazov, a posjeta se potvrđuje pečatom ili fotografijom.
Planinarenje po transverzalama najbolji je način za sistemski izbor zanimljivih ciljeva u odabranim planinama pa planinari koji ih prelaze, u pravilu, najbolje poznaju planine.
