Priroda je našu zemlju obilato nagradila, tako da je Bosna i Hercegovina morala zaštiti njeno blago, te danas ima četiri nacionalna parka – Sutjeska, Kozara, Una i Drina, kao i šest parkova prirode – Hutovo blato, Blidinje, Bardača, Prača, Tara i Trebević.
Predstavljamo vam parkove prirode naše zemlje i njihove čudnovate ljepote:
Na jugu Hercegovine, u tipično kraškom ambijentu, sa lijeve strane rijeke Neretve, nalazi se Hutovo blato, jedinstvena submediteranska močvara u Evropi. Poznato je od davnina kao zelena oaza, sa obiljem vode u kojoj je uvjete za život našao veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Močvara je interesantna i značajna sa ornitološkog, ihtiološkog, znanstvenog, ekološkog i turističkog stajališta.
Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Evrope. Kako se nalazi se na jednom od četiri migratorna puta ptica iz sjeverne i srednje Evrope prema Aziji najveći je rezervat močvarnih ptica u regiji pa je i otuda simbolično, zaštitni znak Hutovog blata velika bijela čaplja.
U pojedinim djelovima golim okom mogu se vidjeti šarani kako plivaju, a poznato je da na tom području ima čak 22 vrste ribe, među kojima je jegulja i nova vrsta ribe prozvana knipovichija hutova.
Kako doći? Hutovo Blato udaljeno je samo 5 km od Čapljine s jasnim putokazima postavljenim na cesti M-17. Mjesto na koje prvo dolazite je službeni ulaz u Park, zvani Karaotok. Ovo je naime nekada bio otok, a danas je ustvari šumoviti brežuljak koji se posmatrajući iz daljine izdvaja iz okolnog prostora, svojom tamnom bojom, po čemu je i dobio ime.
U zagrljaju prostranih i pitoresknih područja planine Čvrsnice, Čabulje i Vrana smjestio se jedan od najznamenitijih prirodnih rezervata Bosne i Hercegovine – Park prirode Blidinje. U njegovom samom srcu, kao nepregledna prerija iz američkih filmova, pred posjetiocima se pruža slikovito Dugo polje čiji je istinski dragulj najveće glečersko jezero u našoj zemlji – Blidinjsko.
Šumski krajolik, dugi pašnjaci, bistro jezero, čist zrak i brojna arheološka nalazišta samo su neki od razloga, koji su sigurno više nego dovoljni da posjetite ovaj jedinstveni prirodni rezervat. No Blidinje nudi puno više – za svakoga ponešto.
Osim jezera, na Blidinju ima 15-ak izvora voda, a u prekrasnoj prirodi Parka mnoštvo je endemskih životinjskih i biljnih vrsta u čiju nepobitnu moć vjeruju mnogi koji ih dolaze tu brati. Najveći je to i evropski kompleks munike, ugrožene vrste bora koji je endemski za središnji i zapadni Balkan te južni dio Apeninskog poluotoka, a na prostoru parka rastu još četiri vrste bora, što Blidinje svrstava među jedinstvene zone u Europi. Interesantno je i da runolist raste na 1.118 mnv, što je rijetkost. Zbog svega toga, Park prirode Blidinje uvršten je na Tentativnu listu UNESCO-a i očekuje se i da će biti uvršten na Listu svjetskog naslijeđa UNESCO-a. Također, ovaj prostor je poznat i kao “zračna banja” i antialergijski prostor te predstavlja istinski magnet za sve kojima zbog zdravstvenih problema posjeta Blidinju može donijeti oporavak.
Kako doći? Do Blidinja se stiže iz Jablanice putem dužine oko 25 km od čega je 15 km makadam. Zimi se redovno održava, te je moguće doći do skijališta. Udaljenost iz Tomislavgrada do Blidinja je oko 26 km (10-ak km je makadam), a iz pravca Posušja 28 km.
Plaćaju se samo usluge u skijaškom centru.
Još jedna močvara u BiH zaštićena je kao park prirode – Bardača, močvarno područje koje u svom okviru obuhvata 11 jezera i nalazi se između desne obale rijeke Save i lijeve obale rijeke Vrbas u blizini grada Srbac.
Pored specifičnosti koje fascirniraju istinske ekologe jer je riječ o rezervatu veličine 670 hektara sa preko 100 vrsta ptica, ovaj prirodni ambijent nudi i sportsko-rekreativni turizam, ribolov, fotosafari, gastro ponudu, staze za šetnje, škole u prirodi, đačke ekskurzije, razne manifestacije, vikend i kamp naselja, naučno-istraživački centar i likovno-ekološku koloniju.
Park prirode Tara prostire se na području općine Fočai njegove osnovne vrijednosti čine klisurasto-kanjonska dolina rijeke Tare sa brojnim brzacima, slapovima i bukovima, živopisni pejzaži, raznovrsni ekosistemi i staništa, te reliktne i endemične biljne zajednice.
Suza Evrope, kako još nazivaju rijeku Taru, izvire u planinskom masivu na sjeveru Crne Gore i teče dužinom od 156 km. Zajedno sa rijekom Pivom čini moćnu Drinu.
Tara se ubraja u vrhunske svjetske rafting rijeke. Kao dio NP ”Durmitor” uvrštena je na spisak svjetske kulturne i prirodne baštine još 1980. godine. Od maja do oktobra traju rafting avanture i ovisno o vašim željama mogu biti jednodnevne, dvodnevne ili višednevne u dužini od 15 do 85 kilometara.
Niz rijeku Taru se svake godine spusti na desetine hiljada turista iz cijelog svijeta. Prava je šteta ne iskoristiti geografsku blizinu i ne posjetiti jedan od najljepših predjela na Balkanu.
Kako doći? Najbliži put do Tare je iz Sarajeva do Foče 70km, pa potom 8km od Foče putem za Nikšić i Podgoricu.
Park prirode Prača prostire se na teritoriji općine Rogatice čiji temelj vrijednosti čini upravo kanjonska dolina rijeke Prače, koja ima veliki broj podzemnih oblika kraškog reljefa.
Najvažniji među njima su pećinski sistemi Govještice, oni svojom dužinom od 9.870 metara predstavljaju najdužu pećinu na teritoriji RS.
Pećina Banja Stijena karakteristična je po svom velikom bogatstvu i raznovrsnosti stalagmita i stalaktita, odnosno, pećinskog nakita. Također, zastupljen je i znatan broj endemičnih i reliktnih vrsta u okolini kanjona Prače.
Park prirode „Trebević“, najmlađi u Bosni i Hercegovini, smjestio se na teritoriji općina koje se nalaze u sastavu grada Istočno Sarajevo.
Zaštićeno područje obuhvata veći dio planine Trebević, do međuentitetske granice te klisurastih dolina Paljanske i Mokranjske Miljacke u zoni njihovih sastavaka u rijeku Miljacku.
Reljef planine Trebević se sastoji od nekoliko grebena srednje visine. Odlikuje ga izuzetna morfološka raznovrsnost zbog izraženih tektonskih pokreta, smjene geološke podloge različitih svojstava kao i različitih vrsta erozionih procesa. Izuzetnom atraktivnošću i pejzažnom vrijednošću ističu se proširenja Brus i Dovlići, koji su zahvaljujući relativno blagim prirodnim uslovima pogodni za odmor i rekreaciju. Blizina velikih urbanih cjelina i pretežno planinska klima pogoduju razvoju izletničko-rekreativne funkcije parka prirode.
Morfološkoj raznovrsnosti zaštićenog područja doprinijele su duboko usječene, klisuraste doline Miljacke, odnosno njenih sastavnica Paljanske i Mokranjske Miljacke koje čine prirodnu granicu između Trebevića i Romanije. Dolinske strane ovih rijeka na pojedinim mjestima se izdižu skoro vertikalno, stvarajući teško prohodan kanjon. Najdublji razvoj klisure od 470 m relativne visine zabilježen je na dijelu doline Paljanske Miljacke prije sastava sa Mokranjskom Miljackom. Izuzetno vrijedan objekat geonasljeđa i najznačajniji površinski oblik karstnog reljefa predstavlja prerast u klisuri Paljanske Miljacke, koji se nalazi u ataru sela Radonjići, u blizini ušća Bistrice. Zabilježeni su i drugi površinski i podzemni karstni oblici poput pećina, jama, vrtača i ponora. Izvori su dosta brojni, a najčešći se javljaju na kontaktu verfenskih slojeva i srednjetrijaskih krečnjaka.
Specifične ekološke prilike na Trebeviću su uslovile razvoj posebne flore i vegetacije. Na njegovom području nalazi se oko 1.030 različitih biljnih jedinica, što čini oko 20 % ukupnog broja vrsta zastupljenih u flori Bosne i Hercegovine, naročito endemskih. . Mnoge od ovih vrsta imaju reliktni karakter, tj. u ledenom dobu su našle utočište upravo u kanjonu Miljacke.
