Pišu: Josh Halliday i Olivia Lee za Guardian
Ljubav Britanaca prema mediteranskim plažama još ne jenjava, ali najnoviji podaci pokazuju da sve veći broj putnika iz Ujedinjenog Kraljevstva napušta prenapučene destinacije poput Malage i Benidorma u korist manje poznatih, pristupačnijih zemalja poput Crne Gore, Albanije i – Bosne i Hercegovine.
Kako piše ugledni Guardian, letovi iz Ujedinjenog Kraljevstva ka Bosni i Hercegovini porasli su za nevjerovatnih 284% u 2024. godini u odnosu na godinu ranije. Crna Gora zabilježila je rast od 164%, a Albanija – koju sve češće nazivaju „novom Hrvatskom“ – bilježi povećanje od 61%, pokazuju podaci britanske Uprave civilnog zrakoplovstva (CAA).
Iza ovog trenda stoji fenomen s TikToka poznat kao „destination dupes“ – zamjenske destinacije koje nude sličan pejzažni, „instagramičan“ doživljaj kao poznata ljetovališta, ali po znatno nižim cijenama.
Travel blogerica Tara Tadlock, koja na Instagramu ima skoro 15.000 pratilaca, smatra da se interes za ovakve lokacije javio nakon pandemije, u kombinaciji sa sve izraženijom krizom troškova života.
„Cijene smještaja ljeti znatno skaču, restorani mijenjaju menije i naplaćuju više. Ljudi jednostavno žele izbjeći gužve i pronaći autentičnije iskustvo“, kazala je Tadlock.
Dok najpopularnije destinacije i dalje drže svoje mjesto – Tenerife su bile najposjećenije u 2024. sa 3 miliona putnika – Bosna i Hercegovina doživljava tihu turističku revoluciju. Gotovo 80.000 britanskih turista posjetilo je BiH prošle godine, nakon skoro trostrukog porasta u odnosu na prethodnu godinu. Iako je to i dalje daleko ispod cifara koje bilježe mediteranske „velesile“, trend je jasan: Bosna i Hercegovina postaje „in“.
Kako ističe Guardian, Britanci koji zaobilaze Benidorm u korist Bosne i Hercegovine očito traže više od običnog ljetovanja na plaži. Dok je Neum – bosanska tačka na Jadranu – često pretrpan i preizgrađen, istinska ljepota BiH leži u njenim planinama, rijekama, slapovima i starim gradovima.
Novinarka Mary Novakovich posebno preporučuje posjetu parku prirode Hutovo blato, jednom od najvažnijih močvarnih staništa jugoistočne Evrope, gdje se posjetioci mogu voziti čamcem među čapljama i kormoranima, a zatim se osvježiti u jezeru Svitava.
Tu je i spektakularni Nacionalni park Una, smješten duž prirodne granice s Hrvatskom. Vodopad Štrbački buk i rafting na rijeci Uni ostavljaju bez daha, baš kao i prirodna oaza Martin Brod, poznata po nizu slapova koji se slijevaju kroz gustu šumu.
Glavni grad Sarajevo fascinira svojom mješavinom arhitekture i historije. U srcu grada, šetajući Ferhadijom, moguće je istovremeno vidjeti austrougarske zgrade s jedne strane i orijentalne građevine osmanskog perioda s druge. Baščaršija, stari zanatski dio grada, prepun je kovača, dućana, avlija i mirisnih restorana, dok muzeji poput onog o opsadi Sarajeva i zločinima protiv čovječnosti nude ozbiljan i važan historijski kontekst.
Mostar, iako često zatrpan jednodnevnim turistima iz Dubrovnika, ostaje nezaobilazna stanica zbog svog slavnog Starog mosta, simbola obnove i pomirenja. Kada gužve utihnu, stari dio grada otkriva svoj šarm u tišini. Samo pola sata dalje nalazi se mistični Blagaj, s derviškom tekijom uklesanom u stijenu nad izvorom rijeke Bune – prizor koji, kako kažu u Guardianu, Benidorm nikad neće moći ponuditi.
Osim ekonomskih razloga, sve više putnika – i mladih i starijih – motivisano je i željom da putuju održivije i izbjegnu masovni turizam. Dok 76% baby boomera preferira mirne destinacije, mlađe generacije se češće oslanjaju na preporuke influensera, što dodatno jača popularnost ovih „zamjenskih“ lokacija.
„Ljepota Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine je u tome što nude sve ono što tražite na ljetovanju – prirodu, kulturu, dobru hranu – ali bez gužvi i pretjeranih cijena“, zaključuje Tadlock za Guardian. „Putnici sve više razmišljaju o održivosti i o tome kakav trag ostavljaju. A Balkan u tome nudi rijetku kombinaciju ljepote i autentičnosti.“
